25.03.2009.
Sloveniji prijeti gospdarski pad od 4 posto
Slovenski gospodarstvenici šokirani su obratom gospodarskih prognoza Ured za makroekonomske analize i razvoj, s obzirom da je Ured još u prosincu naviještao gospodarski rast od 1,1 posto
Slovensko gospodarstvo u ovoj godini past će za četiri posto, rekao je nakon sjednice gospodarskog strateškog savjeta vlade slovenski premijer Borut Pahor.
Investicije će biti smanjene za 12 posto, a izvoz za 8,6 posto. Slovenija kroz izvoz ostvaruje 70 posto BDP-a. Riječ je o novim prognozama koje je objavio slovenski Ured za makroekonomske analize i razvoj (UMAR), koje su šokirale gospodarstvenike.
Još u prosincu UMAR je naviještao gospodarski rast od 1,1 posto, da bi u veljači korigirali prognoze na rast od 0,6 posto. Prognoze iz veljače bile su podloga za rebalans ovogodišnjeg proračuna, a sada se govori o padu BDP-a i to za 4 posto.
U najmračnijem scenariju Banka Slovenija previđala je pad BDP-a od dva posto, rekao je za slovenski list Dnevnik član savjeta središnje slovenske banke Ivan Ribnikar.
Slovenske gospodarstvenike i analitičare nije toliko šokirala razina prognoziranog pada, koliko ih je šokirao obrat prognoza koji se desio kroz svega nekoliko mjeseci.
Profesor na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu mojmir Mrak kaže kako mu nije jasno kako se sadašnje prognoze toliko razlikuju od prosinačkih.
„Osobna potrošnja ne mijenja se tako brzo, pa mi nije jasno na osnovu čega je UMAR došao do takvih izračuna. U Sloveniji bismo trebali imati još neku instituciju koja bi izračunavaa makroekonomske pokazatelje, kako bimso mogli uspoređivati podatke“, zaključuje Mrak.
Direktor UMAR-a Boštjan Vasle pojasnio je da su promjene prognoza potaknute lošim međunarodnim okolnostima, prije svega u području eura, te negativan slovenski gospodarski rast u posljednjem lanjskom tromjesečju.
„Osobito zabrinjavajuće je da se pogoršava gospodarsko okruženje kod naših najvažnijih trgovinskih partnera, prije svega u francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Italiji“, dodao je.
|
Idućeg tjedna okupit će se krizna skupina ministara kako bi pripremila dvije skupine antirecesijskih mjera, praktične za rješavanje aktualnih problema i strukturne.
Premijer Pahor najavio je da će mjere biti radikalne, ali nije otkrio detalje. No, slovenski premijer je rekao da sadašnja razlika između plaća u javnom i privatnom sektoru, koja iznosi oko šest posto, nije održiva s obzirom na javne financije, pa nije više moguće odlagati reformu mirovinskog sustava.
Slovenski gospodarstvenici predložili su vladi da na godinu dana preuzme financijski teret otpremnina i radnika koji su na čekanju, na prisilnom kućnom odmoru.
Predsjednik Uprave Gorenja Franjo Bobinac smatra kako bi takva mjera bila korisna jer bi rasteretila tvrtke koje do krize nisu bile u problemima.
Generalni direktor Gospodarske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič najavio je da će premijeru Pahoru na sastanku socijalnih partnera predložiti osnivanje fonda kojeg bi sufinancirali država i poslodavci, a iz kojeg bi se financirali „privremeno nezaposleni“.
Hribar Milić pojasnio je da bi ta skupina kroz fond dobivala više naknade za nezaposlenost od uobičajenih naknada na zavodu za zapošljavanje, ali ne bi dobili otpremnine s obzirom da bi im status kod poslodavaca mirovao.
Premijer Pahor je najavio da će rebalans proračuna bit krajnja mjera i da će prijedlog rebalansa u Državni zbor poslati samo ako to doista bude nužno, dok je ministar financija Franc Križanič rekao kako će rebalans obuhvatiti odustajanje od nekih investicija i određenih prava koja nisu vezana za socijalni status.
No, konkretni iznosi još uvijek nisu poznati. Bobimac smatra da će država morati sniziti javne potrošnju i na račun javnog duga pobuditi potrošnju i investicije. Iako je Slovenija ovisna o izvozu, poticanje domaće potrošnje nužna je mjera, slažu se i sindikalni predstavnici.
Franjo Bobinac očekuje da će se situacija stabilizirati do kraja godine, nakon kritičnog drugog i trećeg tromjesečja, najkasnije sredinom iduće godine. „Europa ima problema pri rješavanju krize, a najveći se odnose na 'novorađajući' protekcionizam koji je opasan za izvoznike.
Zato Europska unija mora braniti interes jedinstvenog tržišta, te ustrajati na ekološkim i radnim standardima“, dodao je. (Bankamagazin)
|
|
|
|