02.04.2009.
Plaće u Hrvatskoj rastu brže nego u Sloveniji
Od 2000. godine bruto plaća je u Hrvatskoj porasla 62,7 posto, dok je u Sloveniji rasla 48,8 posto
Troškovi rada u Hrvatskoj u proteklih su osam godina rasli znatno brže nego u susjednoj Sloveniji.
Kako pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore, prosječna mjesečna bruto plaća, koja je najvažnija komponenta troškova rada, u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 1038 eura, što je 62,7 posto više nego 2000., kada je iznosila 638 eura.
U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća u Sloveniji porasla je s 935 na 1391 euro, ili za 48,8 posto.
"Cijena rada u nas uvijek je bila viša nego u konkurentskim zemljama pa se mi kod privlačenja stranog kapitala nismo mogli koristititi jeftinim radom kao prednošću. Hrvatska ne može konkurirati po cijeni rada, ali može po produktivnosti, koja je u nas viša nego, primjerice, u Mađarskoj ili Rumunjskoj", objašnjava neovisni ekonomist Damir Novotny.
Odluka Vlade da smanji i zamrzne plaće u državnim i javnim službama nesumnjivo će utjecati i na pad prosječne cijene rada u Hrvatskoj.
Ipak, kako je tu riječ o sektoru u kojem je država poslodavac, malo je vjerojatno da će privatni sektor od toga imati veće koristi.
Ako tome dodamo i činjenicu slabljenja nacionalnih valuta u Mađarskoj i Poljskoj, koje za posljedicu imaju i pad tamošnjih plaća iskazanih u eurima, onda je jasno da rad u Hrvatskoj i dalje ostaje skup u odnosu na okruženje.
No, ekonomisti smatraju da se Hrvatska ne bi trebala povoditi za iskustvima Poljske i Mađarske i slabiti kunu, jer mi cijenu rada nikada ne možemo toliko sniziti da ona postane glavna poluga naše konkurentnosti.
"Devalvacija nacionalnih valuta u Mađarskoj i Poljskoj kratkoročno će pomoći smanjivanju troškova rada u tim zemljama, no u Hrvatskoj bi takav potez otvorio cijeli niz problema, s obzirom na sveprisutnu valutnu klauzulu i indeksaciju. Takav bi nam potez više štetio nego koristio", napominje Novotny. No, poslovni ljudi upozoravaju da trošak rada nije jedini faktor pri donšenju odluka gdje će ulagati.
|
Doduše, trošak rada je, kaže Damir Vucić, predsjednik Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham), visoko pozicioniran na toj listi, ali važni elementi poput kvalificiranosti radne snage, te poreznih i neporeznih davanja.
Stoga je i logično da će oni pri donošenju odluke o ulaganju u regiji uspoređivati skupoću radne snage u Hrvatskoj i okolnim zemljama.
No, za one ulagače koji su ovdje već prisutni ili su zainteresirani za ulaganja u zahtjevnije djelatnosti, trošak rada nije presudan - zaključuje Vucić.
Hrvatskoj tu, čini se, u prilog ide i činjenica da su troškovi rada znatno porasli u tranzicijskim zemljama koje su pristupile EU 2004. i 2007. godine.
Posljedica toga je i manja konkurentnost tih zemalja. Prema podacima HGK, prosječna mjesečna bruto plaća u Češkoj lani je bila gotovo dva i pol puta veća nego 2000., a sličan trend zabilježen je i u Mađarskoj, Slovačkoj i Bugarskoj. (Bankamagazin, Jutarnji list)
|
|
 |
|