13.02.2010.
Guverner slovenske centralne banke upozorava na slučaj Grčke
Ako vladin plan izlaska iz krize ostane mrtvo slovo na papiru, Slovenija bi se mogla naći u situaciji Grčke koja ima probleme jer je vodila previše ekspanzivnu fiskalnu politiku, upozorio je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od subote guverner centralne banke Marko Kranjec.
"Ne kažem da će se to i dogoditi, ali bi se mogli naći u sličnoj situaciji, budemo li vodili neodgovornu fiskalnu politiku", rekao je Kranjc. Upozorio je da problemi u nekim članicama EU-a u području eura proizlaze iz nediscipline, odnosno nepridržavanja jedinstvene monetarne i fiskalne politike, te da su fiskalne restrikcije jedini način smanjivanja sve većeg deficita i zaduživanja, te povećanje konkurentnosti jer zemlje u eurozoni nemaju mogućnost prilagođavanja tečajeva nacionalnih valuta.
Kranjec je rekao kako misli da je vlada svjesna situacije, premda je pod pritiskom sindikata i javne administracije za povećanje plaća, ali da Sloveniji nedostaje "dugoročna strukturna politika koja bi bila konkretna, a ne samo na papiru" i da je opasno ako se takvo stanje nastavi.
"Vlada je napravila program stabilizacije i strukturnih reformi, ali nedostaje nam konkretnih poteza koji neće ostati samo na papiru. Volio bih vidjeti operacionalizaciju tih mjera. Veliki smo na riječima, a slabi na djelima i to me brine", rekao je Kranjc u razgovoru za vodeći slovenski list.
Slovenski parlament u petak je prihvatio vladin program financijske stabilizacije i strukturnih reformi za izlazak iz krize, a premijer Borut Pahor pri tom je naglasio da on "nema alternative" ako Slovenija želi ponovni ekonomski oporavak i novi rast, a ne pad na ekonomsku marginu Europe.
Program financijske stabilizacije kojim bi državni proračun iduće tri godine bio zamrznut na nominalni iznos od 9 milijardi eura i uštede u proračunu od 400 milijuna eura svake godine u odnosu na sadašnje stanje spriječit će da se Slovenija nađe u situaciji u kojoj su Grčka, a u manjoj mjeri Španjolska, Portugal i Irska, rekao je u petak u parlamentu ministar gospodarstva Matej Lahovnik.
Strategija financijske konsolidacije koju je predložila vlada kao "ključnu mjeru" izlaska iz krize predviđa da se deficit državnog proračuna sa 5,7 posto BDP-a, koliki bi trebao biti u ovoj godini, do 2013. godini svede na 3 posto BDP-a, čime bi se Slovenija vratila u standard koji važi za eurozonu. Isto tako, planom vlade, udio duga javnog sektora u BDP-u morao bi u tom razdoblju pasti sa sadašnjih 42 posto na 39 posto.
Opozicija je izrazila načelnu suglasnost s mjerama vlade, ali i izrazila skepsu u njen uspjeh, osobito ako se ostvare predviđanja o rastu broja nezaposlenih sa sadašnjih 100.000 na 125.000 jer će porezi, doprinosi i državni prihodi u tom slučaju pasti. (H)
|
|
 |
|