04.09.2009.
Gubitak vodeća 23 slovenska holdinga 120 mil. eura
Najveći gubitak u prvom polugodištu ostvarili su Istrabenz, Grupa Zvon Ena Holding, Maksima Holding, Infond Holding i NFD Holding, navodi se u analizi slovenskog lista Dnevnik
U prvih šest mjeseci ove godine 23 najvažnija slovenska holdinga ostvarila su čisti gubitak od 120 milijuna eura. U odgovarajućem lanjskom razdoblju 23 holdinga iskazala se oko 80 milijuna eura dobiti, objavio je slovenski list Dnevnik.
Prvo polugodište s gubitkom je završilo 14 od 23 analizirana holdinga, dok je neto dobit u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećala samo Aktiva Naložbe, na 7,3 milijuna eura.
Najveći gubitak u prvom polugodištu ostvarili su Istrabenz (59,2 mil. eura), Grupa Zvon Ena Holding (23,9 mil. eura prema konsolidiranim podacima), Maksima Holding (20,7 mil. eura), Infond Holding (17,2 mil. eura) i NFD Holding (15,5 mil. eura).
U godinu dana, zaključno s krajem lipnja, Istrabenz je zabilježio gubitak od 291 milijuna eura, slijedi ga Infond holding s gubitkom od 99 milijuna eura , a na trećem mjestu među gubitašima je Infond Holding sa 66 milijuna eura.
Krajem lipnja kratkoročni dug analiziranih holdinga u prosjeku je još uvijek bio 3,75 puta veći od dugoročnih obveza. Ukupne kratkoročne obveze u prvih šest mjeseci ove godine snižene su za 1,4 posto, dok su dugoročne obveze porasle za 4,5 posto na 584 milijuna eura.
Financijski dug analiziranih holdinga od početka godine povećao se za 0,2 posto na 2,78 milijardi eura. Glavninu tih zajmova holdinzima su odobrile slovenske banke, no raste udjel zajmova koje su holdinzi dobili od povezanih poduzeća koja su u njihovim vlasništvu.
Infond Holding i Centar Naložbe su zadnjeg dana lipnja pri tvrtkama iz Grupe Pivovarna Laško imali zajmove veće od 110 milijuna eura. Sava je tvrtkama iz svoje poslovne grupe dugovala 11,3 milijuna eura, Poteza Skupina 8,4 milijuna eura, KD Group 8 milijonov evrov, a Modra Linija Holding 2,3 milijuna eura.
Holdinzi sve češće posuđuju sredstva kod povezanih društava jer su zahtjevi banaka za osiguranje kredita sve oštriji, ali i zbog nespremnosti bankara da ponovo reprogramiraju postojeća kratkoročna potraživanja. Većina holdinga uložila je veći dio primarnih sredstava, tako da sada od malih ovisnih poduzeća uzimaju neosigurane zajmove.
Spomenuto neosigurano poslovanje najočitije je kod tvrtki iz Grupe Pivovarna Laško, kojoj prijeti da će ostati bez 110milijuna eura. Toliki su iznos, naime, neosiguran posudili vodećim društvima.
|
Od početka godine svoj dug vidljivo je smanjio samo Istrabenz. U posljednjih mjesec dana pridružio mu se Infond Holding.
U prvoj polovici godine njegov financijski dug porastao je za 19 milijuna eura. No, u oba slučaja riječ je o prisilnom, a ne dragovoljnom razduživanju, s obzirom da je smanjenje prije svega posljedica bankarskih zapljena njihove imovine.
Među holdinzima koji su ove godine smanjili zaduženost za više od deset milijuna eura su još Finetol i Maksima Invest.
No, smanjenje duga Maksima Investa nije posljedica otplate duga, nego pretvorbe zajmova u osnovni kapital, čime je Maksima izbjegla stečaj. U insolventnom postupku su Istrabenz, Maksima Holding i Infond Holding, a uskoro bi im se mogle pridružiti i Centar Naložbe.
Krajem lipnja analizirani holdinzi imali su zajedno 1,3 milijarde eura zajmova više nego kapitala, što je gotovo 132 milijuna eura više nego krajem prosinca prošle godine. Do kraja lipnja iduće godine holdinzi bi trebali vratiti ili reprogramirati više od dvije milijarde eura zajmova.
To znači da će morati ili prisilno prodati svoja ulaganja i tako otplatiti zajmove, ili će im banke zaplijeniti ulaganja, kao što su učinile u slučajevima Istrabenza i Infond holdinga.
Upravo takav razvoj predviđa izvršni direktor Aktive Naložbi Tadej Počivavšek, koji smatra da već početkom iduće godine treba "očekivati prve prave pregovore o otkupu takvih ulaganja od banaka ili drugih financijskih ustanova". (Bankamagazin)
|
|
|
|