14.11.2008.
Slovenija ne očekuje recesiju
Smanjena predviđanja gospodarskog rasta u Sloveniji povezani su prije svega s recesijom koja je pogodila Njemačku
Slovenija u iduća dva tromjesečja ne računa s negativnom stopom rasta nacionalnog proizvoda, ali će zbog početka recesije u Njemačkoj morati smanjiti službeno predviđanje o rastu nacionalnog proizvoda od 3,1 posto za iduću godinu, no recesija se ipak ne očekuje, izjavio je u petak za ljubljanski "Dnevnik" pročelnik Vladina ureda za makroekonomiju i razvoj (UMAR) Boštjan Vasle.
"Povećava se vjerojatnost da nećemo ostvariti najavljeni rast, ali recesiju ne očekujemo ni u slučaju pogoršanja stanja na međunarodnom tržištu", izjavio je Vasle.
Sa 7,8 milijardi međusobne razmjene Njemačka je vodeći trgovački partner Slovenije, koja je u tu zemlju lani izvezla robe i usluga u vrijednosti od 3,65 milijardi eura.
U Njemačku najviše izvoze metaloprerađivačke tvrtke, a isporučuju dijelove za automobilsku industriju. U zadnja dva mjeseca u Njemačkoj je smanjena proizvodnja automobila za 10 posto pa slovenski gospodarstvenici strahuju da recesija u toj zemlji ne može proći bez ozbiljnih posljedica za Sloveniju.
Vrijednost slovenske razmjene s Njemačkom u zadnjih je sedam godina povećana oko 70 posto iako je zbog sve većeg uvoza u zadnje četiri godine u trgovini s najvećim europskim gospodarstvom ostvaren deficit.
"Recesija u Njemačkoj i usporavanje rasta u drugim državama mogli bi usporiti naš izvoz u idućoj godini", rekao je direktor Gospodarske komore (GZS) Samo Hribar Milič.
Po projekcijama vladinih stručnjaka, koje se sada ocjenjuju zastarjelima, Slovenija je iduće godine izvoz trebala povećati za 4,8 posto.
Budući da je izvoz, uz investicije u infrastrukturu, osobito prometnu, zadnjih godina bio glavni pokretač slovenskoga gospodarskog rasta, ta se zmlja mogla pohvaliti najvišim stopama rasta u eurozoni.
Budući slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u četvrtak da će njegova Vlada prvu sjednicu održati iduće subote, dan nakon što je, prema najavama, potvrdi parlament, te će se odmah koncentrirati na "recesijski tsunami" koji se približava "slovenskoj obali" kako bi se gospodarstvo za njega dobro pripremilo.
Također je rekao da bi po nekim analizama Slovenija iduće godine zbog pada gospodarske aktivnosti mogla izgubiti 50.000 radnih mjesta, da će njegova Vlada djelovati jakim mjerama potpore konkurentnim dijelovima gospodarstva, osobito izvoznoj industriji, te kako vjeruje da se nacionalno gospodarstvo može izvući iz krize koja se očekuje za dvije godine, i to još moćnije nego što je sada.
|
U Sloveniji se proteklih mjesec-dva moguće posljedice opće financijske krize i njezina širenja u realni sektor gospodarstva uspoređuju s godinama nakon raspada Jugoslavije, kada se zbog gubitka jedinstvenoga jugoslavenskog tržišta uvelike smanjila proizvodnja i zaposlenost, te zbog teškoća u bankovnom sustavu, što je zahtijevalo višegodišnja odricanja i reforme na svim područjima te preorijentaciju na izvoz u zemlje zapadne Europe. (H)
|
|
|
|