15.09.2008. (Goran Pavlović)
HUP: Parafiskalni nameti odnose 12,5 mlrd kuna
Toliko, naime, iznose neporezni nameti gospodarstvu i građanima, navodi HUP-ova analiza
Današnji redoviti susret s novinarima Hrvatske udruge poslodavaca(HUP), poslodavci su iskoristili da predstave svoja stajališta o aktualnim temama novog uređenja radnoga zakonodavstva te za prezentaciju analize neporeznih nameta koji otežavaju svakodnevno poslovanje poduzetnika.
Na posljednjem sastanku Gospodarsko socijalnog vijeća socijalni partneri su usuglasili da se Zakon o radu donosi u dvije faze. U prvoj od njih tekst zakona bi se usuglasio s 12 smjernica Europske komisije koje su neophodne za usklađivanje s europskom praksom, a kasnije bi se postupno razradile ostale odredbe.
„Na sastanku s premijerom Sanaderom izrazili smo nezadovoljstvo trenutnim radnim zakonodavstvom u Hrvatskoj i stanjem na tržištu rada. Prijedlog Zakona o radu usuglašen sa smjernicama EU, koji bi Vlada trebala napraviti do idućeg tjedna, prihvatit ćemo ukoliko ne bude donosio nova opterećenja za gospodarske subjekte“, rekao je predsjednik HUP-a, Damir Kuštrak.
On je dodao kako poslodavci očekuju od Vlade donošenje akcijskog plana kojim će se identificirati svaki od pobrojanih 245 parafiiskalnih nameta te odrediti načine kako će se to opterećenje smanjiivati. „To bi trebalo omogućiti da se hrvatski građani i poduzetnici rasterete tako da se cifra od 12,5 milijardi kuna neporeznih nameta, koliko platimo na godišnjoj razini, smanjuje po stopi od pet posto godišnje“.
Predsjednik Vijeća članova HUP-a, Branko Roglić, naglasio je kako se neporezni nameti obično stavljaju van dnevnoga reda jer je uvriježeno mišljenje kako su troškovi koji na taj način nastaju zanemarivi.
Međutim, dodao je, tih 12,5 miljardi kuna predstavljau 25 posto PDV-a koji tijekom jedne godine plate tvrtke članice HUP-a tako da se ni u kom slučaju ne može reći da se ne radi o ozbiljnim troškovima za poslovanje poduzetnika.
|
Najveći dio tih troškova otpada na obvezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), naknade za Turističku zajednicu i Hrvatske šume, naknadu za vode te spomeničku rentu. Na novinarsko pitanje zalaže li se HUP za ukidanje HGK, decidirano je rečeno kako to nije slučaj, nego da „HGK treba ojačati na način da svoje usluge ponudi na tržište“.
Jasna Kulušić, direktorica radno-socijalnih poslova u HUP-u, pojasnila je osnovne odredbe za koje se poslodavci zalažu kad je u pitanju donošenje novog Zakona o radu.
Prvenstveno se to odnosi na radni tjedan u trajanju od 40 sati uz mogućnost prekovremenog rada od osam sati, zatim da se stanka ne uračunava u radno vrijeme, pojednostavljenje zapošljavanja i otpuštanja radnika, godišnji odmori u trajanju od 28 dana u što se ubrajaju subote, nedjelje i svi drugi neradni dani, ukidanje radne knjižice i dr.
„Ako se u tjedno radno vrijeme uračunaju i stanke onda ispada kako hrvatski radnici tijekom tjedna odrade svega 37,5 sati što, uz 13 blagdana u godini, 24 dana godišnjeg odmora te 104 dana tjednog odmora, čini da naši radnici tijekom godine odrade ukupno 1.600 sati što je najmanje u Europi“, istaknula je Kulušić.
Na kraju je direktor HUP-a, Đuro Popijač, upozorio kako će, ukoliko se nastavi ovakva presija na gospodarske subjekte u kombinaciji s nedavno usvojenim povećenjem iznosa minimalne plaće, u skoro vrijeme doći do stečajeva tvrtki, prije svega u tekstilnoj i drvnoj industriji.
|
|
 |
|