01.01.2010.
Na snazi novi Zakon o radu i niz drugih zakona
S današnjim danom na snagu stupa novi Zakon o radu, zakoni o potrošačkom kreditiranju, o igrama na sreću, o trošarinama, izmjene Zakona o PDV-u itd.
S početkom 2010. u Hrvatskoj na snagu stupa niz novih zakona kojima je, primjerice, zaposlenima zakonski zajamčeno najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, korisnicima potrošačkih kredita omogućeno da od njih odustanu u roku 14 dana bez navođenja razloga, a dobitnici više od 30 tisuća kuna na lutrijskim ili igrama klađenja na to će morati platiti porez.
S današnjim danom na snagu tako stupa novi Zakon o radu, zakoni o potrošačkom kreditiranju, o igrama na sreću, o trošarinama, izmjene Zakona o PDV-u itd.
Na snagu stupa i izmijenjena Uredba o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine prema kojoj će putnici u osobnoj prtljazi u Hrvatsku bez carinjenja od danas moći uvesti nekomercijalnu robu vrijednosti do tisuću kuna, umjesto dosadašnjih 300 kuna.
S početkom 2010. kreće i druga faza u primjeni osobnog identifikacijskog broja (OIB) i primjena OIB-a i u platnom prometu i poreznim evidencijama, doduše u ovoj godini i s OIB-om i jedinstvenim matičnim brojem.
Na snagu je s 1. siječnja stupio najvažniji zakon u području radnog prava, novi Zakon o radu koji je usklađen s europskim zakonodavstvom. To je prva etapa izmjene tog zakona, a socijalni bi partneri već početkom 2010. trebali pristupiti zakonodavnom rješavanju niza interesnih pitanja.
No, jedno od najprijepornijih interesnih pitanja, rad na određeno vrijeme, reguliran je i novim Zakonom i to na način da je taj rad i dalje ograničen na tri godine, ali sada neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca, dok je do sada takvo ograničenje bilo propisano samo ako se radi o istim poslovima.
Novi Zakon o radu regulira i pitanje radnog vremena - tjedno radno vrijeme je 40 sati, a uz još osam sati prekovremenih, najduže 48 sati, uređuje institut preraspodjele radnog vremena, produljuje i vrijeme godišnjeg odmora koji će trajati najmanje četiri tjedna, umjesto dosadašnjih najmanje 18 dana, itd.
|
Zakon o potrošačkom kreditiranju trebao bi dodatno zaštiti prava korisnika kredita, pa tako propisuje informacije koje se potrošaču moraju pružiti prije sklapanja ugovora, korisniku daje mogućnost da u roku 14 dana odustane od ugovora o kreditu bez navođenja razloga.
Uređena su i pitanja kreditnih posrednika koji, uz naknadu, nude kreditne ugovore potrošačima, a za taj će posao morati dobiti odobrenje Ministarstva financija.
Na snagu su stupila i dva važna zakona o području poreza - izmjene Zakona o PDV-u i novi Zakon o trošarinama.
Novine se kod PDV-a odnose primjerice na oporezivanje tzv. vlastite potrošnje, na oporezivanja financijskih usluga i dr. Do sada su, naime, banke bile oslobođene plaćanja PDV-a na sve svoje usluge, a sada se uvodi načelo oslobođenja oporezivanja usluga, bez obzira tko ih obavlja.
Tako će, primjerice, usluge vođenja računa, kamate na kredite koji daju banke i dalje biti neoporezive, ali ni poduzetnici u međusobnim zajmovnim ili kreditnim odnosima neće obračunavati 23 posto PDV-a na kamate. S druge će pak strane banke na neke svoje usluge, npr. iznajmljivanje sefova početi obračunavati i naplaćivati PDV.
Prema Zakonu o trošarinama zaživjet će pak niz novih instituta, poput trošarinskog skladišta, ovlaštenog držatelja takvog skladišta, sustav odgode plaćanja i slično.
Zakonom o trošarinama regulirano je oporezivanje tri skupine proizvoda - alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, te energenata i električne energije, pa će s njegovom primjenom prestati važiti zakoni o posebnim porezima na alkohol, pivo, duhanske proizvode i naftne derivate.
Novost je da se trošarina neće plaćati na bezalkoholno pivo. No, u sustav trošarina ući će mali proizvođači alkoholnih pića pa će tako fizičke osobe koje za svoje potrebe peku rakiju trošarinu plaćati prema zapremini kotla - 100 kuna za kotao zapremine 40 do 100 litara, a preko 100 litara 200 kuna.
Novost u oporezivanju je i oporezivanje dobitaka, većih od 30 tisuća kuna, od lutrijskih i igara klađenja i prema novom Zakonu o igrama na sreću taj će se porez po stopi od 15 posto plaćati na dobitke od 30 do 500 tisuća kuna, a na sve dobitke iznad pola milijuna kuna po stopi od 20 posto. Novi Zakon regulira i priređivanje igara na sreću putem interneta, telefona i drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja.
Na snagu s početkom 2010. stupa i nekoliko zakona iz područja pravosuđa, novi Zakon o upravnom postupku, kao i još desetak zakona, primjerice novi zakoni o vodama, o financiranju vodnog gospodarstva, o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, kombiniranom prometu, ili izmjene Zakona o kreditnim institucijama.
(Bankamagazin, Hina)
|
|
 |
|