04.06.2008.
Neto dobit deset velikih banaka oko 4 mlrd kn
Najnepovoljniji omjer troškova i prihoda u 2007. ima OTP, dok je u tome najuspješnija Erste. PBZ je najuspješnija po prinosu na aktivu, a HAAB najlošija, analizira mjesečnik Banka
Deset najvećih banaka svojom imovinom premašuju 90-postotni udjel u ukupnoj imovini 33 banke u Hrvatskoj. Ta je skupina banaka tijekom 2007. godine povećala aktivu za 12,5 posto, na 316 milijardi kuna.
Njihovi ukupni depoziti dosegli su 212 milijardi kuna, a krediti 191 milijardu. Neto prihod od kamata tih 10 banaka približio se 8 milijardi kuna, što je rast od 11,9 posto, dok je neto prihod od provizija i naknada, uz rast od 28,7 posto, iznosio 2,6 milijardi kuna.
Najveće banke zabilježile su rast neto dobiti od 22 posto i približavanje sjajnoj brojci od 4 milijarde kuna, što mjesečnik Banka analizira u lipanjskom broju u redovnom godišnjem prilogu o bankarskoj industriji.
Sve su banke povećale kamatne stope, a to je i te kako vidljivo na kreditima građanima. SG Splitska banka, Erste & Steiermärkische Bank, HPB i PBZ u 2007. ostvaruju prosječnu stopu na plasmane građanima, svaka iznad 7,5 posto.
ZABA, Hypo i RBA su nudile još uvijek najpovoljniju prosječnu kamatnu stopu na kredite građanima, ispod 7 posto. Podigle su i cijene ostalih usluga i još više se okrenule poslovima na kojima se moglo dobro zaraditi (IPO, aranžerstva izdanja dužničkih vrijednosnih papira, vođenje portfelja, kartično poslovanje…).
Uz rang listu banaka u Hrvatskoj s najvažnijim pokazateljima poslovanja, Banka posebno analizira 10 najvećih (ZABA, PBZ, Erste, RBA, Hypo, SG Splitska, HPB, OTP, Slavonska i Volksbank), a ovdje prenosimo najzanimljivije detalje o njima.
ZABA, čija je aktiva dosegla 80 milijardi kuna, a neto dobit, uz rast od 29 posto, premašila 1,1 milijardu, bilježi porast neto kamatnog prihoda na 2 milijardi kuna ili 16 posto, te neto prihoda od naknada i provizija na 842 milijuna kuna ili 30,5 posto.
Banka je znatno poboljšala upravljanje troškovima, pa omjer troškova i prihoda (pokazatelj CIR) pada s 56,4 posto na 50,65 posto što je u skupini deset najvećih svrstava na treće mjesto.
PBZ koja ima aktivu veću od 60 milijardi kuna i neto dobit od 932 milijuna kuna, najuspješnija je banka, među deset najvećih, u upravljanju imovinom - ROA iznosi 1,6 posto.
Također, jedna je od najuspješnijih banaka u upravljanju troškovima gdje je CIR pokazatelj, kao i godinu ranije, ispod 50 posto. Banka se fokusirala na plasmane građanima koji rastu s 18 milijardi kuna na 22 milijarde, dok su plasmani poduzećima i javnom sektoru na istim razinama kao i u 2006.
Erste je imala rekordnu godinu. Aktiva je na kraju 2007. premašila 40 milijardi kuna (ta banka u grupi najvećih najbrže raste i u prvom tromjesečju 2008.), a neto dobit 599 milijuna kuna što je rast od 48,6 posto, jedan od najvećih porasta među prvih deset banaka. Erste je ostvarila najviši prinos na kapitala, visokih 17,7 posto.
|
Iako je deseta banka po veličini u hrvatskoj bankarskoj industriji, i za Volksbank je 2007. bila rekordna godina. Prvi put je postigla tržišni udio prema veličini aktive od 2 posto s aktivom od 7,5 milijardi kuna.
Volksbank, u spomenutoj skupini, bilježi najveći porast depozita od čak 70 posto ili oko 5 milijardi kuna, kao i rast plasmana - za 29 posto. Zahvaljujući znatnom porastu neto kamatnog prihoda i racionalizaciji troškova pokazatelj CIR pao je s visokih 73 posto na 58,47 posto.
Najviše se promjena očekuje sa Slavonskom i Hypo Alpe Adria bankom (9. i 5. na rang listi banaka) čije se spajanje priprema za 2009. godinu. Slavonska bilježi vrlo niske prinose na aktivu (0,88 posto) i kapital (5,85 posto), a i HAAB je po tim pokazateljima na dnu ljestvice.
Slavonska, općenito, ostavlja dojam banke u stagnaciji. HAAB ima problema s upravljanjem troškova jer, uz RBA, jedino se u toj banci znatno povećava omjer troškova poslovanja u poslovnim prihodima (rast s 58 posto na 63 posto).
Banka ima najniži udio depozita u ukupnim obvezama, samo 37,5 posto, a kamatni prihod pada za 10 posto. Poznato je da se banka angažirala na čišćenju bilance i dovođenju troškova u red.
HPB je sedma po veličini aktive. Ona je iznosila 14,5 milijardi kuna, uz 20-postotni rast neto dobiti na 121 milijun kuna. Iako se pozabavila troškovima, i dalje bilježi jedan od najlošijih pokazatelja CIR - čak 63,65 posto.
Vlasnici SG Splitske banke sigurno su se bavili unutarnjim preuređivanjem i reorganiziranjem, jer vrijednost CIR-a pada sa 70,14 posto na 59,73 posto.
Splitska banka je 2007. završila kao šesta po veličini aktive koja je iznosila 25,7 milijardi kuna, a u prvom tromjesečju 2008. vratila se na staro peto mjesto, ispred HAAB. No, dvije godine nakon dolaska Francuza još se ne vide stvarne strateške odrednice SG Splitske banke.
OTP je osmi s aktivom od 11,9 milijardi kuna, a zasigurno treba raditi na upravljanju troškovima jer ima uvjerljivo najviši omjer troškova i prihoda - 64,59 posto, među analiziranih deset.
RBA kao da je odustala od natjecanja s Erste bankom za treće mjesto završavajući 2007. s 38,7 milijardi kuna aktive. Uz HAAB i Slavonsku banku kojoj padaju neto kamatni prihodi, u RBA oni najmanje rastu među deset najvećih banaka, za svega 6 posto.
No, dobri su rezultati kod neto prihoda od naknada i provizija po kojima je banka na odličnom trećem mjestu. RBA je, inače, najviše pogoršala omjer troškova poslovanja u poslovnom prihodu - CIR raste s niskih 48,97 posto na 53,56 posto. (Bankamagazin)
|
|
 |
|