14.05.2008.
Deloitte: Štetne emisije u zrakoplovnom prijevozu će se udvostručiti
Zrakoplovna je industrija izuzeta iz važećih globalnih sporazuma o smanjenju emisije štetnih plinova, poput Kyoto protokola koji je stupio na snagu još 2005.
Zrakoplovni promet odgovoran je za oko šest posto ukupne emisije stakleničkih plinova, a predviđa se da će se zbog očekivanog porasta broja komercijalnih zrakoplova taj postotak do 2025. udvostručiti, pokazuje analiza konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte 'Zrakoplovna industrija i održivi razvoj'.
Kako se navodi, u želji da postanu "zelenije", odnosno da smanje negativni utjecaj na okoliš, zrakoplovne kompanije i nadležna državna tijela suočit će se s nizom komercijalnih, regulatornih i tehničkih izazova.
Zrakoplovni prijevoznici se u medijima nerijetko prikazuju kao "negativci" po pitanju zaštite okoliša, budući da ne podliježu oporezivanju zbog emisije štetnih plinova.
Osim toga, zrakoplovna je industrija izuzeta iz važećih globalnih sporazuma o smanjenju emisije štetnih plinova, poput Kyoto protokola koji je stupio na snagu još 2005.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju kako je moguće da udio komercijalnog zrakoplovstva u stvaranju efekta staklenika premašuje konzervativnu procjenu od šest posto, budući da se većina emisije štetnih plinova odvija na velikim visinama, gdje izostaje pozitivni učinak biljaka i drveća kao prirodnih "pročistača" zraka.
Dva temeljna pristupa rješavanju problema emisije štetnih plinova u zrakoplovnom prijevozu jesu usvajanje novih nacionalnih regulativa i sklapanje međunarodnih sporazuma usmjerenih smanjenju efekta staklenika, tvrdi Deloitte.
Zrakoplovnim je prijevoznicima na raspolaganju širok spektar mogućnosti – od operativnih, koje je moguće primijeniti odmah, do strateških, koje se trebaju realizirati na duži period.
Među koracima koje je moguće provesti bez odlaganja mogu se navesti let sa samo jednim motorom, gašenje motora na tlu u slučajevima odgode leta, bolje mjerenje i smanjenje težine ukrcanog tereta, let na povećanoj visini koji omogućuje smanjenu potrošnju goriva zbog manjeg otpora zraka i slično.
S druge strane, provedba radikalnijih koraka, poput uviđenja "bio jeta", održive verzije kerozina, podrazumijeva duge i skupe istraživačke procese, kao i prilagodbu postojeće tehnologije.
U oba slučaja postoje brojne financijske, regulatorne i tehničke prepreke, pa će vjerojatno proći još neko vrijeme dok se ne postignu zadovoljavajući rezultati u provođenju "zelene" strategije u zrakoplovnom prijevozu, zaključuje se u Deloitteovoj analizi.
|
|
 |
|