01.07.2011.
Goran Granić: Do 2020. u Hrvatskoj 10.000 električnih automobila
Ključne pretpostavke za rast broja ovih automobila koji s jednim punjenjem mogu prevaliti 150 kilometara su izgradnja potrebne infrastrukture za punjenje, što treba odraditi država i lokalna samouprava
Do 2020. godine u Hrvatskoj bi prema konzervativnim procjenama moglo biti 5.000 električnih automobila, a realno je očekivati da će njihov broj iznositi i 10.000. To je procjenu u petak iznio dr. Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar na redovitom godišnjem susretu s novinarima.
Ključne su pretpostavke za rast broja ovih automobila koji s jednim punjenjem svojih litij-ionskih baterije zasad mogu prevaliti 150 kilometara izgradnja potrebne infrastrukture za punjenje, što treba odraditi država i jedinice lokalne samouprave, kazao je Granić.
Drugo je pitanje, dodao je, želi li se poticati ulazak tih automobila u promet, što neke zemlje čine primjerice oslobođenjem plaćanja parkiranja ili se potiče sama zamjena klasičnih automobila električnim. Također, napomenuo je, na svjetskom je tržištu cijena tih automobila još uvijek visoka, jer je određena malom potražnjom, no, njezin rast utjecat će na pad cijena u budućnosti.
Institut inače sljedeći tjedan, točnije 7. srpnja organizira probne vožnje električnim automobilom za koje se treba unaprijed predbilježiti. Riječ je o Citroenovom gradskom modelu C-Zero koji se reklamira kao automobil s nula emisije CO2 u vožnji i nula emisije ispušnih plinova.
No, Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin postavio je pitanje je li motiv za uvođenje električnih automobila u svijetu zaštita okoliša ili spašavanje nuklearne tehnologije. "Ako je ovo drugo, onda je to gadna priča", kazao je Šunić.
"Ako je ideja smanjenja emisije CO2 ozbiljna i ako će ona biti dio službene politike, onda je veliki problem riješiti pitanje prometa na koji otpada oko 30 posto ukupne emisije CO2" , kazao je na to Granić.
On je također izvijestio da EI Hrvoje Požar, koji godišnje ostvaruje oko 3 milijuna eura prihoda, danas oko 60 posto svojih poslova ostvaruje na inozemnih tržišnima, a čak 95 posto poslova osvaja na međunarodnim natječajima.
|
"Bitno je da smo se uspjeli pozicionirati kao regionalna tvrtka, ali naši poslovni kontakti idu i dalje, sve do Ukrajine i Gruzije, ali i Južnoafričke Republike. Teško je danas spomenuti energetski projekt u regiji vezan za električnu ili plinsku mrežu, naftu ili obnovljive izvore, na kojem nismo surađivali. Dobili smo tri IPA projekta i dva Mediteran projekta. Tu je i naša aktivnost na edukaciji za certificiranje zgrada, kroz koju je prošlo oko 300 polaznika. Za Svjetsku banku radili smo projekt izdvajanja i skladištenja CO2 na Balkanu. To je vrlo važna tema s kojom će se i Hrvatska suočiti ako kao obvezu prihvati radikalno smanjenje emisije CO2. EBRD je odabrao EI Hrvoje Požar za konzultanta kod plasmana sredstava u Hrvatskoj malim i srednjim poduzećima a vezano za financiranje zelene energije. U Hrvatskoj zapravo nije problem novac, kojeg ima i previše, već nedostaju dobro odrađeni projekti", zaključio je Granić. (Bankamagazin)
|
|
|
|