Suvremena.hr - - Soros: MMF ima i novac i zlato

Facebook Twitter LinkedIn Google+ RSS

Međunarodno poslovanje

Trgovina

Robe

Edukacija

Potrošači

O marketingu

Info

Naslovnica

Naslovnica >> Info >> Vijesti iz svijeta

Petak, 26.04.2024

Info

Carine

Inspekcijske službe

Ekologija

Korisne informacije

Karijere

Financije i gospodarstvo

Sajmovi i izložbe

Zaposlenost / plaće

Korisni linkovi

Osiguranja

Statistika

Zdravlje

Vijesti iz svijeta

DOP

Vijesti iz regije

Seniko studio

Kontakt

Oglašavanje

Časopis

O nama

Impressum

Vijesti iz svijeta

29.12.2009. Soros: MMF ima i novac i zlato

Razvijene zemlje nevoljko daju novac za smanjenje CO2, stoga predlažem iskorištenje nedavno distribuiranih 283 milijardi američkih dolara Posebnih prava vučenja MMF-a koja leže nedirnuta u rezervnim fondovima tih zemalja

Piše George Soros,
investitor, predsjednik Otvorenog društva i filantrop

Razvijene zemlje nisu se voljne dodatno financijski obvezati kako bi zemljama u razvoju pomogle pri rješavanju problema klimatskih promjena jer im se zbog krize znatno povećao javni dug, a još uvijek moraju stimulirati domaće ekonomije.

Vlade razvijenih država muči zabluda da financiranje mora doći iz njihovih državnih proračuna. To, međutim, nije točno. One već imaju novac. On leži neiskorišten na njihovim rezervnim računima u Međunarodnom monetarnom fondu. Trošenje tih sredstava ne bi povećalo fiskalni deficit nijedne od njih. Potrebno je samo pristupiti tim sredstvima.

U rujnu 2009. MMF je svojim članicama podijelio Posebna prava vučenja u vrijednosti od 283 milijarde američkih dolara. Ta se sredstva mogu iskoristiti isključivo konvertiranjem u jednu od četiri valute, pri čemu nose kamatu po kombiniranoj stopi rizničke mjenice tih valuta. Trenutačno je kamatna stopa manja od 0,5 posto.

Od nedavno distribuiranih Posebnih prava vučenja vrijednih 283 milijarde dolara više od 150 milijardi išlo je na adrese 15 najvećih razvijenih ekonomija. Ta sredstva uglavnom leže nedirnuta u rezervnim fondovima tih zemalja, a njima zapravo nikakve dodatne rezerve nisu potrebne.

Predlažem da se razvijene zemlje, uz osnivanje fonda za brz početak od 10 milijardi dolara godišnje, povežu i posebnom zelenom fondu namijenjenom zemljama u razvoju posude 100 milijardi dolara vrijednosti Posebnih prava vučenja na rok od 25 godina.

Taj će fond brzo pokrenuti projekte u šumarstvu, iskorištenju zemljišta i poljoprivredi, područjima koja nude najveći opseg za smanjenje ili ublažavanje emisija CO2, što bi donijelo značajne dobiti s tržišta ugljika.

To je jednostavna i praktična ideja, a za nju postoji i presedan. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska nedavno su posudile Posebna prava vučenja u vrijednosti od 2 milijarde dolara posebnom fondu MMF-a za podršku davanja koncesijskih zajmova najsiromašnijim zemljama. MMF je tada preuzeo odgovornost za glavnicu i kamate na Posebna prava vučenja. To je moguće učiniti i u ovom slučaju.

Zeleno-zlatni fond

Nadalje, predlažem da se države članice usuglase oko upotrebe zlatnih rezervi MMF-a kao jamstva za plaćanje kamata i otplatu glavnice.

MMF posjeduje puno zlata - više od 100 milijuna unci - koje je uknjiženo po njegovoj prvotnoj vrijednosti. To znači da, prema sadašnjim tržišnim cijenama, vrijednost tog zlata premašuje njegovu knjižnu vrijednost za 100 milijardi dolara. To je već namijenjeno u korist najmanje razvijenih zemalja. Predloženi zeleni fond udovoljio bi tom zahtjevu.

To znači da razvijene zemlje koje posuđuju Posebna prava vučenja ne bi snosile troškove kamata niti odgovornost za isplatu.

Postoji nekoliko ozbiljnih tehničkih problema u vezi s poravnanjem prihoda od kamata i troškova kamata, posebno u Sjedinjenim Državama, ali neto učinak ne bi koristio nikome.

Te su tehničke teškoće bile prepreka prethodnim pokušajima praktičnog iskorištenja Posebnih prava vučenja, no one ne važe za predloženi zeleni fond.

Tri su snažna argumenta u korist ovog prijedloga. Prvo, zeleni fond financirao bi samog sebe ili čak bio profitabilan; zapravo bi se iskoristilo vrlo malo ili nimalo zlata MMF-a.

Drugo, projekti bi donijeli povrat samo ako bi razvijene zemlje surađivale u utemeljivanju pravog tipa tržišta ugljika. Osnivanje zelenog fonda značilo bi implicitni zalog tome već samim činom što se zlatne rezerve MMF-a izlažu riziku.

Konačno, taj bi novac bio odmah dostupan i brzo pokrenuo projekte štednje CO2.

Nedostaje još samo politička volja. Sama činjenica da pristup Posebnim pravima zahtijeva odobrenje Kongresa SAD-a siguran je znak da se ništa neće dogoditi bez javnog pritiska, uključujući tu i pritisak od strane zemalja u razvoju. O tome pak ovisi uspjeh i neuspjeh u Kopenhagenu. (Kolumna je napisana prije završetka summita o klimi u Kopenhagenu, op. ur.) (Bankamagazin)

Povezani članci

	25.10.11 Vijesti iz svijeta Sorosov plan u sedam točaka za spas eurozone

	22.09.11 Karijere Bill Gates i dalje najbogatiji čovjek na svijetu

	16.08.11 Vijesti iz svijeta Soros: Grčka i Portugal trebaju napustiti eurozonu

	01.07.11 Trgovina motornim vozilima Goran Granić: Do 2020. u Hrvatskoj 10.000 električnih automobila

	27.06.11 Vijesti iz svijeta Soros: Zemljama mora biti omogućen izlazak iz eurozone

	08.04.11 Ekologija Održivost jedini put za rast i razvoj gospodarstva

	27.01.11 Vijesti iz svijeta Soros: Kriza eura mogla bi razdvojiti Europu

	23.06.10 Vijesti iz svijeta Soros: Njemačka bi mogla uzrokovati slom eura

	09.12.09 Ekologija Neuspjeh Kopenhagena koštao bi 500 mlrd USD godišnje

	07.12.09 Ekologija Konferencija o klimi: Kopenhagen nakon Kyota

	06.11.09 Vijesti iz svijeta Soros: Stiže još opasnija kriza

	29.07.09 Ekologija Tri vodeće kineske tvrtke zagađuju više od Britanije

	11.05.09 Financije i gospodarstvo Soros: Zaustavljen slobodan pad gospodarstva

	27.11.08 Ekologija HUP i SSSH uputili pismo Vladi u vezi ograničavanja emisije stakleničkih plinova

	26.05.08 Ekologija Pet EU zemalja profitira od trgovanja CO2

	14.05.08 Ekologija Deloitte: Štetne emisije u zrakoplovnom prijevozu će se udvostručiti

	18.04.08 Trgovina motornim vozilima JATO: Fiatovi automobili ispuštaju najmanje ugljičnog dioksida

	10.04.08 Vijesti iz svijeta Soros: Kreditna će se kriza još pojačati prije no što krene oporavak

	03.04.08 Vijesti iz svijeta Soros predviđa daljnji pad tržišta

	18.12.07 Trgovina motornim vozilima Kazne za EU proizvođače automobila s višom emisijom CO2 mogle bi biti uvedene postupno

	06.12.07 Neprehrambeni proizvodi Electrolux traži poticaje za prijelaz na ekološki prihvatljivije kućanske aparate

	27.11.07 Ekologija EU se približava ispunjavanju ciljeva iz Kyoto protokola

	14.08.07 Trgovina motornim vozilima Verheugen se zalaže za zaštitu velikih njemačkih proizvođača automobila

	26.07.07 Zdravlje Znanstvenici: Dizelske čestice "začepljuju arterije"

	29.06.07 Ekologija Otkad se mjeri temperatura 2007. druga najtoplija godina

	24.06.07 Ekologija Kina preuzela poziciju vodećeg proizvođača CO2

	14.06.07 DOP Intel i Google zajednički protiv klimatskih promjena

	05.06.07 Ekologija Agencija za zaštitu okoliša u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša

	01.06.07 Ekologija Japan pozdravio Bushov plan borbe protiv klimatskih promjena

	29.05.07 Ekologija EU shema trgovanja emisijama CO2 izuzetno je uspješna

	28.04.07 Ekologija Hrvatski sabor ratificirao Protokol iz Kyota

	19.04.07 Ekologija Norveška do 2050. želi potpuno obustaviti emisiju štetnih plinova

	23.03.07 Vijesti iz svijeta Topljenje Antarktika brže od predviđenog

	20.03.07 Ekologija Knin: rijeka Krka onečišćena naftom

	16.03.07 Ekologija Piebalgs priželjkuje sporazum o smanjenju emisije CO2 u 2009.

	13.03.07 Ekologija FAO: šume će i dalje nestajati zbog klimatskih promjena

	01.03.07 Ekologija Ina do 2009. može smanjiti emisiju sumpornog dioksida

	16.02.07 Ekologija Staklenički plinovi dosegnuli novu rekordnu razinu

	03.02.07 Šira regija EU će morati uvoziti biogorivo

	01.02.07 Ekologija EU predlaže strože standarde za gorivo u borbi protiv klimatskih promjena

	30.01.07 Trgovina motornim vozilima EU odgovorila njemačkoj automobilskoj industriji

	30.01.07 Trgovina motornim vozilima Šefovi automobilskih giganata u Njemačkoj protiv obvezujućih limita CO2

	24.01.07 Ekologija EU podijeljen oko propisa za ograničavanje emisija CO2 iz automobila

	04.01.07 Korisne informacije Godina 2007. bit će najtoplija godina

	03.01.07 Ekologija Znanstvenici: Naftne tvrtke obmanjuju javnost o globalnom zatopljenju

	04.11.06 Ekologija Znanstvenici upozoravaju: U 2005. rekordna razina ugljičnog dioksida u atmosferi

Tražilica

	Upiši pojam

Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:

Anketa

	Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
		1. Svakako će biti bolja!
		2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
		3. Ne vjerujem da će biti bolja.