|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ante Gavranović
|
|
|
|
|
Povezivanje načina ishrane i života
Najveći svjetski sajam hrane ANUGA u Koelnu otvorio je od 13. do 17. listopada vrata poslovnoj publici iz cijeloga svijeta. Na sajmu se okupilo 6607 izlagača iz 95 zemalja, a udio inozemnih izlagača prelazi 83 posto od ukupnoga broja izlagača. Ukupna izložbena površina iznosila je 304.000 četvornih metara i najveća je u dosadašnjoj povijesti ovog sajma.
Najzastupljeniji su bili izlagači iz Italije, Kine, Španjolske, Grčke, Francuske, Belgije i Nizozemske. Hrvatsku je predstavljao 21 izlagač, od kojih je većina okupljena u zajedničkom nastupu preko Hrvatske gospodarske komore. Samostalno nastupaju AGROKOR, Podravka, SMS, Kraš, Jamaica i Kralj Bar-Vil.
Deset tematskih cjelina
ANUGA je jedinstveni sajam, koji se dijeli na 10 stručnih sajmova pod jednim krovom, od kojih svaka tematska cjelina predstavlja vrhunsku zaokruženu ponudu na tom području u svjetskim razmjerima, bilo da je riječ o delikatesama, ponudi mesa i mesnih prerađevina, smrznutim proizvodima, mliječnim proizvodima, ponudi pića i napitaka ili pekarskim proizvodima.
Ovako koncipirani sajam omogućava preglednost i lakše snalaženje poslovnih ljudi, kojih je bilo oko 160.000 u tijeku trajanja sajma.
Pokazalo se ponovno da je ovaj sajam istinski barometar trendova u svjetskoj prehrambenoj industriji. Ipak, uz činjenicu da se iskristaliziralo najvažnije trendove u proizvodnji hrane, valja spomenuti i neke posebne dodatne karakteristike koje obilježavaju ovu važnu industrijsku granu.
Wellfood je svakako novi pojam na području proizvodnje hrane. Istraživači tržišta identificirali su dva temeljna obilježja koja se spajaju u tom pojmu. Jednom je to trend prema zdravoj ishrani (Food), drugi pak prema osjećaju zdravlja i rekreacija (Wellness). Pokazalo se – a ovogodišnja ANUGA je to i potvrdila – da porasla spoznaja o zdravlju potrošača otvara pogodno područje za proizvode koji pružaju više na području zdravlja i fitnessa.
|
U tu kategoriju pripadaju tzv. funkcionalni prehrambeni proizvodi. Trend prema zdravoj ishrani tematiziran je stoga višestruko. To pokazuje činjenica da je čak 1188 izlagača predstavilo svoju Health & Functional Food ponudu, što je otprilike 7o posto više no što ih je bilo na prethodnom sajmu (2005.).
Raste značenje funkcionalne hrane
Činjenica je da posao s prehrambenim proizvodima sa svojstvima Wellfood imaju izrazito visoku stopu rasta. Fraunhofer institut iz Njemačke je svojim istraživanjima došao do podatka da svjetski promet funkcionalnom hranom iznosi trenutno oko 20 milijardi eura.
No, prognoze stručnjaka ovog Instituta pokazuju da će se taj obujam već do 2010. povećati na čak 100 milijardi eura. Prognoze su utemeljene, a to pokazuju i nalazi istraživanja tvrtke AC Nielsen na temu zdravlje/bio/eko, Prema posljednjim istraživanjima, više od 30 posto ispitanika vode prilikom kupnje računa o dodatnim zdravstvenim sastojcima pojedinog proizvoda.
Nezaobilazan je trend prema 'lakome' u ishrani. Tu nije riječ o broju kalorija, kako bi se logično pretpostavljalo, već o lakoći u korištenju pojedinih prehrambenih proizvoda i napitaka. Tzv. Convenience-proizvodi se lako i jednostavno pripremaju, na njih se gubi malo vremena i donose, posebno zaposlenim ljudima i, poglavito, samcima velike prednosti.
Olakšanja u pripremi hrane, mogućnost brzog konzumiranja i, što je posebno važno, raznolikost koju pružaju takvi proizvodi sve su više na cijeni kod potrošača. To je danas globalni trend. Već spomenuto istraživanje tvtke AC Nielsen pokazuje da čak 83 posto potrošača koriste u ishrani ovakav oblik proizvoda, bilo da je riječ o nedostatku vremena ili razlici u troškovima.
Osam značajnih svjetskih trendova
U okvire trenda prema zdravoj ishrani svakako pripadaju i inovacije na području prehrambene industrije. Neke analize pokazuju da je u 2005. zabilježeno upravo u ovoj industriji otprilike 88.000 različitih inovacija, a na samoj ANUGI ih je prikazano više od 1100.
Naglasak je na kombinaciji svježine proizvoda, prirodnih dodataka i bio-kvalitete uz što manje masnoće i kalorične vrijednosti gotovog proizvoda. Aromatski sastojci, dodaci za pojačavanje ukusa, konzervansi i drugi slični dodaci su uglavnom 'out'.
|
Nove marketinške koncepcije i inovacije na području proizvodnje hrane stoga su bile u središtu pozornosti na ovom najvećem svjetskom sajmu hrane. Istraživači tržišta i trendovski skauti podržavaju napore velikih tvrtki pri stalnim analizama zahtjeva potrošača, koji su sve brojniji i sofisticiraniji.
Posebno se u tom pogledu ističe studija AC Nielsena «What's hot around the globe», u kojoj se naglašava značenje zdrave ishrane (ukus, zdravlje i kalorična vrijednost hrane), dok je drugi pravac vezan uz udobnost i praktičnost pojedinih proizvoda pri korištenju.
Analiza izložbenih proizvoda na ANUGI omogućila je stručnjacima naznaku najznačajnijih svjetskih trendova u prehrambenoj industriji. To su: bioproizvodi, gurmanski i regionalni specijaliteti, zdrava i funkcionalna hrana, brandovi u prehrani, košerski i halalski proizvodi, prigodni (Finger Food) i vegetarijanski proizvodi.
Savezna udruga njemačke prehrambene industrije pripremila je, zajedno s Gfk, poznatom tvrtkom za istraživanje tržišta, i trendovsku studiju «Consumers Choice 2007» koja ukazuje na sutrašnja kretanja na ovom posebno zahtjevnom području i gotovo u cijelosti potvrđuje naznačene trendove.
Nove mogućnosti kontrole hrane
Trend prema zdravoj ishrani, zasnovanoj na prirodnim dodacima, traži i veću transparentnost i više informacija o samim proizvodima koji dolaze na police raznih trgovačkih objekata. Na ovogodišnjoj ANUGI su prikazani sustavi koji omogućuju veću zaštitu potrošača.
Tako postoje banke podataka koje pružaju potrošačima detaljizirane podatke o porijeklu i načinu prerade pojedinih proizvoda te mogućnosti stalne kontrole u pogledu sastojaka, i to na samom regalu.
Tzv. tehnika identifikacije pomoću radijskih frekvencija omogućava kontrolu u sekundama za cijelu kupovnu košaricu. Daljnje mogućnosti ove tehnike mogu se koristiti kod automatskog nadzora temperature u cijelom lancu distribucije, zatim povlačenja određenih proizvoda iz prometa odnosno za automatsku kontrolu ispitivanje trajnosti pojedinog proizvoda.
|
Promjene u navikama potrošača
U razvijenim industrijskim zemljama dvije trećine stanovnika danas kupuje stalno ili često gotova ili polugotova jela. Dok se još prije 20 godina za štednjakom provodilo dva-tri sata dnevno, današnji naraštaji ne žele za toplo jelo potrošiti više od pet do deset minuta.
U svijetu raste trend samačkog života, što se odražava i na sustave ishrane. To je uvelike promijenilo sliku trgovina prehrambenim proizvodima, jer trgovina i gastronomija sve više srašćuju. Tako bistro u supermarketima postaje svakodnevica, a mesnice i pekari pretvaraju se u catering-poduzeća.
Svježina, 'zdrava' dodana vrijednost, Convenience danas su nositelji brzog rasta prometa u trgovinama. Ukupno je identificirano devet proizvodnih kategorija koje pripadaju u taj krug, a one su zabilježile dvobrojčane stope rasta u prometu s tim proizvodima. Predvodnik je svakako jogurt, koji je postigao u svjetskim okvirima porast prodaje od 18 posto (studija AC Nielsen). Sličan trend bilježi i drugi mliječni napitci.
U spomenute kategorije pripadaju i potražnja svježeg mesa i morskih plodova, gotove salate i baby-mliječna hrana, svježe ohlađene juhe, svježe povrće i začini kao i duboko smrznuta predjela.
Jasno, ovaj trend ima i svoju tamniju stranu: samo u Njemačkoj (slični su pokazatelji i u drugim razvijenim zemljama) 58 posto muškaraca i 42 posto žena imaju preveliku tjelesnu težinu. U stručnim krugovima proizvodnje i trgovine stoga raste svijest o potrebi jačanja informiranosti potrošača o sagorijevanju, masnoći, sadržaju šećera ili soli u pojedinim proizvodima.
Isto tako, smatra se društveno odgovornim upozoravati potrošače na potrebu većeg fizičkog kretanja. Odgovornost, osobito u trgovini, širi se i na to što nudimo potrošačima odnosno kakve posljedice ta ponuda prouzrokuje.
|
U okviru ANUGE prikazana je i specijalna izložba »Innovationsschau Handel», gdje su u fokusu inovativne koncepcije i inicijative za daljnje poboljšanje sigurnosti i kvalitete prehrambenih proizvoda. Prikazani su nove metode koje omogućuju potrošačima više informacija i transparentnosti o proizvodima, njihovom sadržaju i načinu proizvodnje.
Primjerice, tome služe banke podataka koje pružaju detaljizirane obavijesti o porijeklu i načinu proizvodnje pojedinih proizvoda. Tu su, nadalje, moderne metode analiza stanja i nadzora nad trajnošću proizvoda. Pokazani se u koncepcije koje potrošačima omogućavaju da se na licu mjesta, samo pomoću mobilnih telefona, upoznaju sa određenim sastojcima u pojedinom proizvodu, na primjer alergenima.
Posebna se pozornost dodatno posvećuje obilježavanju proizvoda, kako se potrošača ne bi dovelo u bludnju u pogledu njihova sadržaja i trajnosti.
Susret njemačkih i hrvatskih privrednika
Industrijsko-trgovinska komora Arnsberg (zadužena u okviru komorskog sustava pokrajine Nordrhein-Westfalien za Hrvatsku) i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Duesseldorfu organizirali su u povodu zajedničkog nastupa hrvatskih predstavnika prehrambene industrije na ANUGI Forum za utvrđivanje mogućnosti kooperacije na području prehrambene industrije. Tema Forum: Hrvatska pred ulaskom u EU – potencijali rasta prehrambene industrije.
Pomoćnica ministrice za vanjske poslove i europske integracije gospođa Andrea Gustović-Ercegovac prikazala je tijek pregovora s EU i ujedno izrazila želju da zdrava hrana iz Hrvatske postane prepoznatljiv zaštitni znak hrvatskog gospodarstva. Izrazila je također svoje zadovoljstvo u pogledu gospodarske suradnje s Njemačkom. Naime, Njemačka je na prvom mjestu po broju turista koji dolaze u Hrvatsku, drži čvrsto drugo mjesto u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske i na trećem je mjesto po visini ukupnih inozemnih ulaganja u našu zemlju.
Članica Europskog parlamenta gospođa Ruth Hieronymi upozorila je na procese prilagođivanja kroz koje prolaze nove članice EU. Njeno je mišljenje da Hrvatska ima šansu da izbjegne određene prepreke u pregovorima i reformskim procesima, koje su druge zemlje morale proći.
Ukazala je također na određene deficite u strukturiranju gospodarskog okruženja unutar EU, ističući pritom najviše problem usluga. To se posebno odnosi na financijske usluge, zatim područje novih elektronskih medija i napose na područje energetike.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Hrvatske gospodarske komore prikazali su stanje i mogućnosti tržišta i ukupne proizvodnje hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije, a predstavnik Food Processing Initiative trendove i novitete u njemačkoj prehrambenoj industriji.
|
U skladu s tim treba ipak naglasiti da su hrvatske tvrtke, zastupljene na ANUGI, ovom prigodom posvetile veću pozornost proizvodima s kojima su nastupala.
Naime, shvatili su da tržište prehrambenih proizvoda pruža velike mogućnosti, ali da je potrebno na tržište iznijeti specifičan, originalan i autentičan proizvod, koji onda lakše pronalazi svoj put do potrošača. Hrvatska prehrambena industrija, najrazvijeniji dio ukupne industrije u nas, mora se u još većoj mjeri prilagođavati svjetskim trendovima, a ne kaskati za njima.
Stoga je svakako preporučljivo barem vidjeti što to svijet čini – ne samo razvijene zemlje – kako bi svoje proizvode nametnuli tržištu. ANUGA je u tom pogledu nezaobilazna stanica.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|