26.02.2007.
Udruženje proizvođača kave protiv povećanja proizvodnje
Iz Međunarodnog udruženja proizvođača i uvoznika kave (ICO) upozoravaju zemlje izvoznice te sirovine kako bi povećanjem svoje proizvodnje radi nadoknade očekivanog smanjenja ponude iz Brazila mogle ugroziti tek započet oporavak cijena na tome tržištu
Prema riječima Nestora Oria, izvršnog direktora te međuvladine organizacije zemalja izvoznica i uvoznica kave sa sjedištem u Londonu, Brazil očekuje pad svoje proizvodnje za osam do deset milijuna vreća s prošlogodišnjih 41,5 milijuna vreća, odnosno za barem 20 posto nakon žetve u sezoni travanj-svibanj 2007.
"Na tržištu neće biti dovoljno kave, budući su zalihe već sad na najnižoj povijesnoj razini", kazao je on za novinsku agenciju AFP u Bangaloreu, gdje je prisustvovao trodnevnom indijskom festivalu kave.
Prema njegovim procjenama, u idućoj će sezoni u svijetu biti proizvedeno 110 milijuna vreća kave, svaka težine 60 kilograma, dok će potražnja iznositi 120 milijuna vreća. Taj deficit između proizvodnje i potražnje mogao bi produljiti oporavak na tome tržištu od krize započete 2000., kada su cijene kave pale ispod cijene proizvodnje.
"Nalazimo se na prekretnici, na točki gdje razdoblje krize ostavljamo iza sebe, s izgledima za oporavkom cijena u budućnosti", kazao je Osorio. "No, još puno toga treba učiniti i proizvođači moraju biti oprezni. Ne smiju misliti da sadašnja situacija otvara vrata povećanju proizvodnje. Bitna je kvaliteta, a ne kvantiteta", dodao je.
Zemlje izvoznice u prošloj su godini proizvele 120 milijuna vreća zrnaca od kojih se pravi najpopularniji svjetski vrući napitak, od čega su zemlje uvoznice konzumirale njih 117 milijuna.
Sudbinu tržišta na kojemu se za život bori 25 milijuna uzgajivača u 60 zemalja svijeta određuje Brazil, najveći svjetski proizvođač s 25-postotnim udjelom u njemu, praćen Kolumbijom i Vijetnamom. Ponovi li se još jedan mraz u Brazilu, poput onoga koji je 1994. uništio urod, dobrano ohladivši međunarodno tržište kave i izazvavši snažan rast cijena, nastat će panika, upozorio je nadalje Osorio.
Nakon što su spekulacije na terminskom tržištu u toj godini tri puta podizale cijenu kave, na čak dva dolara po funti, konkurentski su proizvođači krajem 1990-tih povećali svoj urod. Vijetnam je čak utrostručio izvoz jeftine Robusta kave niske kvalitete, što je dovelo do viška ponude i potaknulo krizu 2000., kada su cijene pale na svega 60 centi po funti.
Vrijednost izvoza pala je na pet milijardi dolara u 2001. s 12 milijardi 1996., ali se u prošloj godini oporavila na 10 milijardi. Cijena kave sada iznosi dolar i pet centi za funtu - nešto više od proizvodne cijene, te tek oko polovine najviše ikad dosegnute cijene kave. U Indiji, koja izvozi tri-četvrtine svoje proizvodnje, neki su proizvođači počinili samoubojstvo kako bi izbjegli teret rastućih dugova tijekom 1990-tih.
|
"Ono što se dogodilo krajem 1990-tih dovelo je do krize 2000.", kaže Osorio. "Što danas učinimo s urodom odredit će cijenu kave za iduće tri do četiri godine", dodao je.
Kava je jedna od roba kojom se najviše trguje i za mnoge zemlje u razvoju po vrijednosti odmah je iza nafte kao izvor deviznih rezervi. U potrošačkom smislu, prihodi od maloprodaje kave dosežu 70 milijardi dolara u svijetu.
Osorio je također upozorio da bi uragan El Nino, koji je teško pogodio neke zemlje proizvođače poput Vijetnama i Indonezije, također mogao imati utjecaja na ovogodišnju žetvu. (H)
|
|
 |
|