28.07.2010.
Ljubljanska banka - posljednji kamen spoticanja
Slovenija je zbog onemogućavanja rada Novoj ljubljanskoj banci u Hrvatskoj suzdržana prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja Sloboda kretanja kapitala. Hoće li to najavljeni susret Kosor i Pahor promijeniti?
Hrvatska polako zatvara poglavlje po poglavlje za ulazak u Europsku uniju (EU). Dan prije sastanka hrvatskog i slovenskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića i Samuela Žbogara riješena su poglavlja o sigurnosti hrane i financijskog nadzora.
Od tzv. ključnih su (pre)ostala Pravosuđe, te Sloboda kretanja kapitala. Baš će to posljednje biti zanimljivo za pratiti jer Slovenci žele u to poglavlje uključiti i problem dugova Ljubljanske banke (LB) hrvatskim štedišama, odnosno ulazak Nove ljubljanske banke (NLB) u Hrvatsku.
Kako u srijedu javljaju hrvatski mediji Jandroković i Žbogar naći će se u Jesenicama na Dolenjskem na sastanku koji bi trebao biti priprema razgovora između premijerke Jadranke Kosor i predsjednika slovenske vlade Boruta Pahora u subotu u Bohinju.
Prema medijskim najavama sastanak Kosor-Pahor trebao biti posvećen jedinom preostalom otvorenom pitanju između dviju zemalja, problemu - Ljubljanske banke.
Žbogar je nedavno za agenciju Reuters izjavio da Hrvatska neće moći zaključiti pregovore s Europskom unijom dok ne otvori svoje financijsko tržište za NLB.
Nadalje, slovenski ino-ministar ponovio je stajališta slovenskog premijera Pahora koji je zbog problema LB-a izrazio slovensku suzdržanost prema zatvaranju pregovaračkog poglavlja Sloboda kretanja kapitala.
Naime, slovenski premijer Borut Pahor je sredinom lipnja u intervjuu HTV-u govorio i o Ljubljanskoj banci, za koju je potvrdio kako još uvijek postoji kao problem.
"Ono što me zabrinjava jest 4. poglavlje, Sloboda kretanja kapitala. Neke izjave s hrvatske strane - da Ljubljanska banka neće moći doći na hrvatsko financijsko tržište jer nije riješeno pitanje deviznih štediša, znači da Hrvatska kao nova članica EU-a diskriminira jednu državu. To je u suprotnosti pravilima kluba kojem se pridružujete. Zato moram s premijerkom Kosor, objema vladama i parlamentima naći rješenje za taj 18-godišnji problem, a mogućnost postoji", rekao je Pahor.
|
Rješenje bi se, prema njegovom mišljenju moglo pronaći u pregovorima o sukcesiji pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
No o tome se treba postići dogovor i s drugim državama sukcesorima. Iako je tada izrazio nadu da će se to pitanje riješiti do 9. srpnja do Croatia summita i susreta s premijerkom Kosor, to se nije dogodilo.
Uskoro po Pahorovom intervjuu i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao je kako je prema dosadašnjem dogovoru Ljubljanska banka trebala doći na hrvatsko tržište onog trenutka kada štediše dođu do svoje štednje.
Osim toga Rohatinski je u intervjuu Jutarnjem listu kazao kako je ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila oko 420 milijuna eura, a od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura dok su ostatak od oko 160 milijuna eura štediše zadržali.
Na pitanje da Slovenci tvrde da njima hrvatska poduzeća duguju oko 400 milijuna eura, guverner HNB-a je rekao kako su potraživanja Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj iznosila oko 157 milijuna eura.
"Sada govore o 400 milijuna jer su si pribrojili kamate, dok dugu prema hrvatskim štedišama nisu pribrojili kamate. Dakle, kad govore o potraživanjima štediša, govore samo o glavnici koja iznosi 260 milijuna eura prenesene i 160 milijuna eura neprenesene štednje. Uz to, potraživanja Nove ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj su prošlost, jer velikog dijela tih poduzeća više nema.", rekao je Željko Rohatinski za Jutarnji list.
Analitičar Damir Novotny smatra da se Slovenci koriste poglavljem o slobodi kretanja kapitala da bi osigurali ekspanziju Ljubljanske banke, koju je blokirao Savjet HNB-a, no ne vjeruje da će to zaustaviti Hrvatsku na putu prema Europi.
A čak i ako HNB spriječi da NLB osnuje filijale u Hrvatskoj ili da preuzme neku banku, Novotny upozorava da ulaskom u EU nitko neće moći zabraniti hrvatskim tvrtkama da uzimanju kredite kod njih, ili hrvatske građane da štede u Brežicama ako im Slovenci ponude bolje uvjete.
I Vesna Pusić, predsjednica Saborskog odbora za pregovore Hrvatske s EU, smatra da Slovenci neće moći zbog Ljubljanske banke blokirati hrvatske pregovore s EU: 'Slabe su šanse za takav zaplet, jer je problem izigranih štediša zbog slučaja Islanda i štediša Velike Britanije i Nizozemske već dobro poznat u Europi.'
Što se tiče same Nove Ljubljanske banke, iz njene Uprave je za T-portal priopćeno kako su se u strategiji NLB grupe 2010-2015. godine opredijelili za sljedeća tržišta zapadnog Balkana: BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju dok je potencijalno strateško tržište NLB-a i Hrvatska.
Na pitanje jesu li tražili pomoć slovenske vlade oko ulaska na hrvatsko tržište, iz najveće slovenske banke poručili su kako to ne mogu komentirati.
|
Inače, i sama NLB banka je trenutno u problemima jer je prošlotjedni stres-test pokazao kako najvećoj slovenskoj banci treba dokapitalizacija od 219 milijuna eura.
Nadalje, u dokapitalizaciji NLB se u Sloveniji vode rasprave gotovo godinu dana i još uvijek nije jasno tko će sve sudjelovati i u kojem iznosu jer nakon dugih pregovora belgijski KBC (ima nešto više od 30% vlasništva NLB-a) još nije potvrdio svoje sudjelovanje, a i sama Slovenija se dvoumi da li prodati svoj udio do 25 posto plus jednu dionicu.
Ako bi bilo tako, u vlasničku strukturu bi trebale ući Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodna financijska korporacija (IFC).
Osim Hrvatske i štediše iz BiH također potražuju svoju staru štednju, a to je bila i jedna od tema u utorak održanog sastanka predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikola Špirić sa Borutom Pahorom. (Bankamagazin)
|
|
 |
|