22.09.2010.
Slovenija: 243 mil. eura za konsolidaciju i dokapitalizaciju NLB-a
Prema prijedlogu ministarstva državni udjeli bi se konsolidirali i povećali na 50 posto plus jednu dionicu dokapitalizacijom i otkupljivanjem udjela od pojedinačnih investitora
Kako bi Vladu i Državni zbor pridobilo za svoj prijedlog slovensko ministarstvo financija na čelu s ministrom Francom Križaničem pripremilo je nekoliko financijskih projekcija različitih scenarija vezanih uz Novu ljubljansku banku – što bi za javne financije značilo povećanje ili zadržavanje većinskog udjela u NLB-u, odnosno što bi značilo smanjenje državnog udjela u najvećoj slovenskoj banci.
Predviđa se da će Vlada o prijedlogu raspravljati u četvrtak.
Ministarstvo financija u prvoj fazi planira konsolidaciju državnog udjela u NLB-u, koji je trenutno raspršen između četiri vlasnika – Republikom Slovenijom, Kadom, Sodom i Zavarovalnicom Triglav – koji zajedno kontroliraju 46,3 posto dionica NLB te 19 kompanija u izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu koje zajedno kontroliraju 2,28 posto dionica NLB-a.
Prema prijedlogu ministarstva državni udjeli bi se konsolidirali i povećali na 50 posto plus jednu dionicu otkupljivanjem udjela od pojedinačnih investitora ili uplaćivanjem većeg broja novih dionica koje pripadaju državi s obzirom na udjel koji već ima u banci.
Ključni financijski zalogaj bio bi, bez sumnje, planirana dokapitalizacija NLB-a, za koju ministarstvo pretpostavlja da će biti provedena po zadnjoj knjigovodstvenoj vrijednosti dionice koja je iznosi 128,4 eura. Uprava planira dokapitalizaciju u iznosu od 400 milijuna eura, a dioničari će o njoj odlučivati na skupštini u studenom.
Ukupni trošak za konsolidaciju, povećanje državnog vlasništva na 50 posto i za dokapitalizaciju prema izračunima ministarstva iznosio bi oko 243 milijuna eura.
Za sada je još uvijek otvoreno pitanje tko bi uz državu sudjelovao u dokapitalizaciji NLB-a. Ministarstvo financija već neko vrijeme pregovara s belgijskom bankarskom grupom KBC koja je 30-postotni vlasnik NLB-a kako bi privolila Belgijance da usprkos najavljenom povlačenju iz NLB-a sudjeluju u dokapitalizaciji.
KBC to uvjetuje dogovorom o uvjetima pod kojima bi se u roku od tri do pet godina povukla iz vlasništva, a o tome za sada nije pronađen zajednički jezik.
Interes za sudjelovanje u dokapitalizaciji NLB-a iskazali su EBRD i IFC, a takvo rješenje podržava i uprava NLB-a. Slovenski list Dnevnik navodi da se tomu ne bi protivio ni KBC.
|
Za dokapitalizaciju NLB-a zainteresirana je i američka banka Goldman Sachs. Pretpostavlja se da će Goldman Sachs pregovarati s KBC-om o upravljanju slovenskom bankom i uvjetima mogućeg kasnijeg povlačenja iz vlasničke strukture NLB-a.
Ako bi željela zadržati svoj 30-postotni vlasnički udjel, KBC bi u dokapitalizaciji trebala uplatiti dionice u vrijednosti 122 milijuna eura. Uz pretpostavku da bi i država u dokapitalizaciji sudjelovala razmjerno svom udjelu, ostaje nepokriveno još 61 milijuna eura za kojeg bi trebalo naći novog investitora koji bi tako postao 4-postotni vlasnik banke. Svoj udjel bi novi investitor mogao povećati kupnjom dionica od manjih pojedinačnih vlasnika NLB-a, koji zajedno imaju oko 14 posto dionica NLB-a.
Ako oni ne sudjeluju u privatizaciji, što je vjerojatno s obzirom na financijsko stanje malih dioničara, njihov ukupni udjel pao bi na približno deset posto. Novi strani investitor bi mogao otkupiti i njihove dionice. Zajedno s KBC-ovim udjelom tada bi mogli dostići 45 posto dionica, što bi omogućilo važnu ulogu u upravljanju bankom u slučaju dogovora s državom kao većinskom vlasnicom. Na primjer, pet od 11 članova nadzornog odbora.
Ako bi u dokapitalizaciji sudjelovala samo država, a ne i KBC, udjel Belgijanaca pao bi na oko 23 posto, a trebalo bi pronaći investitore koji će pokriti 183 milijuna eura, koji bi nakon dokapitalizacije imali 12-postotni vlasnički udjel. I u tom slučaju bi novi investitori od malih dioničara mogli otkupiti oko desetine dionica. Zajedno s KBC-ovim udjelom mogli bi steći vlasnički udjel od 40 posto.
Ministarstvo financija razradilo je i mogućnost da država ne sudjeluje u dokapitalizaciji NLB-a, za što se zauzimala grupa ministara na čelu s Mitjom Gasparijem, te neki ekonomisti među kojima je i predsjednik nadzornog odbora NLB-a Marko Simoneti. U tom slučaju većinsko vlasništvo bi kroz dokapitalizaciju stekao postojeći strateški investitor (KBC) ili neki novi ulagač. Vlasnički udjel države bi nakon dokapitalizacije pao s 48 na 36 posto.
|
Ako bi KBC sudjelovao u dokapitalizaciji (u protivnom ne bi više imala niti kontrolni paket dionica), a država ne, novi investitori morali bi uplatiti još 278 milijuna eura, s čime bi stekli 18-postotni udjel. Treba također uzeti u obzir da je za odgovarajuću cijenu moguća i prodaja udjela koji drže slovenski privatni investitori, procjenjuje ministarstvo financija.
KBC je najavila da se namjerava povući iz NLB-a, ali dogovorena prodaja Apaxu nije uspjela zbog protivljenja države. U međuvremenu okolnosti na tržištima kapitala su se pogoršale, pa je i belgijska banka spoznala da baš i nije pravi trenutak za prodaju. KBC u ovom trenutku nije zainteresirana za preuzimanje NLB-a, a zbog vlastitog restrukturiranja ne raspolaže niti sa dovoljno sredstava, no poznavatelji odnosa u budućnosti ne isključuju takvu mogućnost.
U slučaju da država odluči da neće zadržati utjecaj u NLB-u, KBC bi se s novim investitorima, koji bi kroz dokapitalizaciju ušli u vlasničku strukturu banke, mogla dogovoriti o zajedničkom upravljanju NLB-om. Nije isključeno ni da se KBC unaprijed dogovori da nakon nekog vremena od novim investitora otkupi njihove dionice i tako postane većinska vlasnica NLB-a.
Pri tome treba upozoriti na zahtjev EBRD-a i IFC-a te banke Goldman Sachs da će sudjelovati u dokapitalizaciji ako se država obveže da će s vremenom smanjiti svoj udjel na 25 posto plus jednu dionicu. S time bi otvorila vrata preuzimanju NLB-a i gubitku njene samostalnosti.
Ministarstvo financija ne isključuje takvu mogućnost u budućnosti, ali pod uvjetom da se okolnosti an tržištima kapitala stabiliziraju i da za suvlasništvo u NLB-u pridobiju domaće investitore, koji su trenutno financijski iscrpljeni. Naime, samo u tom slučaju bi NLB ostala strateški samostalna.
Projekcije ministarstva napravljene su uz pretpostavku da će se uvjeti na svjetskim tržištima kapitala popraviti, pa bi Slovenija dionicu NLB-a mogla utržiti po cijeni 2,5 puta većoj od knjigovodstvene. Ako država ne bi sudjelovala u dokapitalizaciji NLB-a i kasnije bi svoj udjel smanjila s 36 na 25 posto, za 11-postotni udjel utržila bi 434 milijuna eura, što bi bio neto prinos države pri povlačenju.
Prema scenariju kojeg zagovara ministarstvo financija, država bi povećala svoj udjel na 50 posto plus jednu dionicu, a prodajom 25-postotnog udjela utržila bi 986 milijuna eura. Odbije li se od toga 243 milijuna eura potrebnih za stjecanje većinskog udjela u NLB-u, neto prinos države bi nakon prodaje 25-postotnog udjela iznosio 743 milijuna eura.
|
|
Prema trećem alternativnom scenariju, prema kojem ministarstvo za sudjelovanje u dokapitalizaciji ne bi pridobilo druge investitore pa bi država sama morala dokapitalizirati banku, ulaganjem 426 milijuna eura država bi povećala svoj vlasnički udjel na 62 posto. Snižavanjem svog vlasničkog udjela na razinu kontrolnog paketa, za 37 posto dionica država bi prihodovala 1,46 milijardi eura. Neto dobit države u tom bi slučaju iznosila gotovo milijardu eura. (Bankamagazin)
|
|
 |
|