14.06.2010.
Rohatinski za JL: Ako je važan EU, dug NLB-a može vratiti i naša Vlada
Ne može hrvatski ulazak u EU ići na račun štediša koji su jednostavno prevareni, rekao je guverner HNB-a, Željko Rohatinski u intervjuu Jutarnjem listu
Guverner Hrvatske narodne banke, Željko Rohatinski u intervjuu Jutarnjem listu naveo je da
je ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila oko 420 milijuna eura, a
potraživanja Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj iznosila su oko 157 milijuna.
• Očekujete li sada da će premijerka Kosor na vas raditi pritisak, jer je njen glavni politički cilj - ulazak u EU - sada ugrožen zbog Ljubljanske banke?
- Ne može hrvatski ulazak u EU ići na račun štediša koji su jednostavno prevareni. Već sam rekao da je HNB spreman dati dozvolu za rad Ljubljanskoj banci u Hrvatskoj kad se riješi pitanje štednje, ne prejudicirajući pri tome kakvo će to rješenje biti. Smatra li hrvatska Vlada da je ulazak u EU toliko značajan da sama, iz proračuna, vrati dug štedišama, HNB se neće protiviti.
• O koliko novca je riječ? Hrvatska i slovenska strana iznose različite brojke.
- Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura. Od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura, ali to ne znači da to više nije potraživanje prema Ljubljanskoj banci. Samo se promijenio subjekt potraživanja - sada je to država, a ne štediše. Ostatak od oko 160 milijuna eura štediše su zadržali.
• No, Slovenci govore da njima hrvatska poduzeća duguju oko 400 milijuna eura.
- Potraživanja Ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj iznosila su oko 157 milijuna eura. Sada govore o 400 milijuna jer su si pribrojili kamate, dok dugu prema hrvatskim štedišama nisu pribrojili kamate. Dakle, kad govore o potraživanjima štediša, govore samo o glavnici koja iznosi 260 milijuna eura prenesene i 160 milijuna eura neprenesene štednje. Uz to, potraživanja Nove ljubljanske banke prema poduzećima u Hrvatskoj su prošlost, jer velikog dijela tih poduzeća više nema.
• Je li vas iznenadila izjava Milana Balažica, glasnogovornika slovenskog ministarstva vanjskih poslova, da će Slovenija blokirati pregovore s EU dok Ljubljanskoj banci ne bude dopušten rad u Hrvatskoj?
- Otprije nekog vremena imamo informaciju da Slovenija pokušava uvjetovati zatvaranje poglavlja 4 - sloboda kretanja kapitala, našim pristankom na obnavljanje baselskih pregovora, dakle pregovora o sukcesiji bivše SFRJ pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS). Ti su pregovori održavani u drugom dijelu 2001. i početkom 2002. godine i nisu dali nikakav rezultat. Nije ih Hrvatska prekinula, nego su bili bezuspješni jer su početne pozicije u pregovorima bile bitno različite. BIS je ostavio mogućnost da, ako zemlje sukcesori odluče ponovno pregovarati, BIS će ponuditi svoje usluge, ali to je stvar zemalja sukcesora.
|
• Smatrate li da bi sada pregovori mogli uspjeti?
- Teško. No, o tome odlučuje Vlada. Mi sudjelujemo na pregovorima i spremni smo još jednom pokušati, no pristanak moraju dati sve države sukcesori bivše Jugoslavije i sve moraju biti na pregovorima. Stoga smo spremni sugerirati Vladi da prihvati te pregovore.
Međutim, ako je izjava slovenskog ministarstva vanjskih poslova dobro prenesena, ona otprilike znači: ‘Nema suglasnosti na zatvaranje pregovora o tržišnom natjecanju ako prije toga HNB ne da dozvolu za rad Novoj ljubljanskoj banci u Hrvatskoj. Znači, neovisno od toga hoće li biti baselskih pregovora, što ne ovisi samo o Hrvatskoj i Sloveniji nego i o svima ostalima, neovisno od toga hoće li se tamo naći rješenje ili ne, bez dozvole za rad nema slovenske suglasnosti na završetak pregovora’.
Takav stav, kad bismo ga prihvatili, znači potpuno vezivanje ruku i, najblaže rečeno, nije korektan stav Slovenije. (Jutarnji list, Bankamagazin)
|
|
 |
|