Facebook
Twitter
LinkedIn
Google+
RSS
Međunarodno poslovanje
Trgovina
Robe
Edukacija
Potrošači
O marketingu
Info
Naslovnica
Naslovnica
>>
Info
>>
Financije i gospodarstvo
Četvrtak, 25.04.2024
Info
Carine
Inspekcijske službe
Ekologija
Korisne informacije
Karijere
Financije i gospodarstvo
Sajmovi i izložbe
Zaposlenost / plaće
Korisni linkovi
Osiguranja
Statistika
Zdravlje
Vijesti iz svijeta
DOP
Vijesti iz regije
Seniko studio
Kontakt
Oglašavanje
Časopis
O nama
Impressum
Financije i gospodarstvo
02.10.2008.
U petak u Strasbourgu odluka o hrvatskim štedišama LB-a
Tri štediše podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu su 1998. godine tužili Sloveniju zbog kršenja prava na dostupnost ušteđevine te zbog nacionalne diskriminacije
Veliki senat Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u petak će objaviti konačnu presudu u slučaju tužbe triju hrvatskih štediša bivše Ljubljanske banke protiv Slovenije.
Točnije, odlučit će o zahtjevu tužitelja po presudi s kojom je sud u Strasbourgu u studenom 2006. godine njihovu tužbu već odbio, priopćeno je iz Suda.
Europski sud je naime 6. studenog 2006. u slučaju "Kovačić i drugi protiv Slovenije" tužbu odbio jer su dva tužitelja bila u potpunosti isplaćena, a jedna tužiteljica nije iscrpila sva pravna sredstva u Hrvatskoj.
Tri štediše podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu su 1998. godine tužili Sloveniju zbog kršenja prava na dostupnost ušteđevine te zbog nacionalne diskriminacije. Tužbu su podigli i jer nisu imali mogućnost podići svoje devizne ušteđevine zajedno s pripadajućim kamatama.
Zagrebački odvjetnik Milivoj Žugić, koji zastupa spomenute štediše, je nakon odluke Suda u veljači prošle godine uložio zahtjev da o presudi raspravlja i veliki senat jer prema njegovom mišljenju Sud nije odgovorio na osnovno pitanje je li Slovenija prekršila ljudska prava štediša.
Slovenija očekuje da će veliki senat u petak potvrditi prvotnu presudu. Predstavnici te zemlje tvrde kako je Slovenija, u skladu s teritorijalnim načelom, preuzela jamstva za stare devizne uloge u bankama na području Slovenije i očekuje da će se po jednakom načelu ravnati i Hrvatska koja je nakon raspada bivše Jugoslavije preuzela monetarnu suverenost na svom teritoriju.
Slovenija ustraje u tvrdnji da pitanje jamstva starih deviznih uloga treba riješiti sporazumom o nasljedstvu bivše SFRJ odnosno putem Banke za međunarodna poravnanja u Baselu.
Hrvatski štediše i hrvatska vlada pred Sudom u Strasbourgu zagovaraju stajalište da se za isplatu deviznih uloga mora pobrinuti Slovenija kao država u kojoj je bivša Ljubljanska banka imala sjedište jer se radi o posebnom pravnom odnosu štediše i banke. (
Bankamagazin
)
Povezani članci
06.11.12
Financije i gospodarstvo
Europski sud presudio u korist štediša Ljubljanske banke
04.08.11
Financije i gospodarstvo
Ljubljanska banka duguje štedišama u BiH 500 milijuna eura
15.11.10
Financije i gospodarstvo
Večernji list: Basel odbio biti arbitar u sporu sa Slovencima o Ljubljanskoj banci
14.10.10
Financije i gospodarstvo
Vlada: Nastavak pregovora o Ljubljanskoj banci
30.07.10
Financije i gospodarstvo
Rohatinski: Prvo rješenje stare štednje, a tek onda dozvola NLB-u
28.07.10
Financije i gospodarstvo
Ljubljanska banka - posljednji kamen spoticanja
14.06.10
Financije i gospodarstvo
Rohatinski za JL: Ako je važan EU, dug NLB-a može vratiti i naša Vlada
11.06.10
Financije i gospodarstvo
Sve dok Hrvatska blokira NLB, Slovenci blokiraju pregovore s EU
03.10.08
Financije i gospodarstvo
Odbačena tužba hrvatskih štedišta protiv Ljubljanske banke
07.05.08
Vijesti iz regije
Počinje drugi krug dokapitalizacije NLB-a
18.09.07
Izravna strana ulaganja
Slovenci lani u inozemstvu investirali 3,5 mlrd. eura
22.06.07
Financije i gospodarstvo
Trst: Završen sudski proces protiv Ljubljanske banke
Međunarodno poslovanje
|
Trgovina
|
Potrošači
|
Edukacija
|
Robe
|
O marketingu
|
Info
Opći uvjeti korištenja
|
O nama
|
Impressum
Copyright(c) 2006, Sva prava pridržana.
Design by:
Stedas
Geared by:
Corvus CMS
Tražilica
Upiši pojam
Newsletter
Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!
E-mail:
Anketa
Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
1. Svakako će biti bolja!
2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
3. Ne vjerujem da će biti bolja.