Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
13.02.2009. Antirecesijski program: Hrvatska kao izuzetak
Sve zemlje regije, osim Hrvatske, osmislile su programe da bi prebrodile globalnu financijsku i gospodarsku krizu, a kad više nije bilo izlaza, neke su se morale obratiti Međunarodnom monetarnom fondu i/ili Europskoj komisiji

Za razliku od bogatijih zapadnih zemalja, države srednje i istočne Europe ne mogu si priuštiti velike stimulativne pakete mjera za poticanje gospodarstva suočenog s recesijom.

Razlog je njihov veliki vanjski dug i veliki deficiti platnih bilanci, a rizici novog zaduživanja naglašeni su zbog nagle deprecijacije njihovih nacionalnih valuta u posljednjih nekoliko mjeseci.

Uz to, dio tih zemalja mora zadržati proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a kao uvjet ulaska u eurozonu za nekoliko godina.

Uplašeni globalnom financijskom krizom, strani investitori napuštaju regiju, a izvoz pada zbog slabe potražnje u Europskoj uniji.

No, iako bi sve zemlje u regiji htjele izbjeći zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i drugih međunarodnih institucija radi osiguravanja novca za antirecijske programe, sve države regije, osim Hrvatske, već su kreirale financijske programe pomoći gospodarstvu.

Dva su načina na koja se zemlje srednje i istočne Europe suočavaju s krizom: povećavanjem proračunskog deficita (u slučaju fiskalno boljestojeće Slovačke, Slovenije i Češke) ili urgentnim zaduživanjem kod MMF-a i/ili Europske komisije (Mađarska, Rumunjska, Srbija).

Mađarska, koja je prva u regiji još lani bila prisiljena zatražiti krizni zajam MMF-a spada među gospodarstva najpogođenija krizom zbog velikog zaduživanja vlade i kućanstava te iznimno visokog vanjskog duga.
Srbiji je u siječnju već odobren stand-by aranžman s Fondom vrijedan 516 milijuna dolara u trajanju od 15 mjeseci, namijenjen jačanju deviznih rezervi, a prije nekoliko dana Ministarstvo financija te zemlje najavilo je kako će Srbija od MMF-a tražiti dodatnih milijardu eura zajma zbog rastućeg proračunskog deficita. Beograd je ovaj tjedan zatražio i 400 milijuna eura pomoći od Europske komisije.

Rumunjska je zatražila kreditnu pomoć od 6-7 milijardi eura od Europske komisije, a nije isključena ni opcija da zatraži pomoć od MMF-a da bi financirala proračunski deficit koji bi ove godine trebao pasti na 2 posto BDP-a (s 5,2 posto u 2008.)

Bugarska je jedina zemlja u regiji koja ima proračunski višak, međutim ona je u režimu valutnog borda od 1997. koji je vezao nacionalnu valutu lev uz euro, što ograničava monetarni manevarski prostor središnje banke te ostavlja fiskalnu politiku kao jedini instrument za utjecaj na ekonomiju.

Sve ostale zemlje planiraju ostvariti proračunski deficit ispod tri posto u ovoj godini, pri čemu Slovenija planira najveće postotno povećanje proračunskog deficita, na ispod tri posto BDP-a u 2009. sa 0,1 posto u 2008.

Iako se procjene rasta u ovoj godini iz dana u dan mijenjaju, Hrvatska će prema zadnjim prognozama (publikacija HNB-a Financijska stabilnost) imati deficit konsolidirane opće države, uključujući HAC i lokalnu državu, od tri posto BDP-a, i to uz pretpostavku rasta gospodarske aktivnosti.

Mišljenja o neophodnosti bliže suradnje Hrvatske s MMF-om su podijeljena pa tako ekonomski eksperti poput Nouriela Roubinija poručuju da se Hrvatska treba obratiti MMF-u najkasnije do ljeta.

Središnja banka se slaže s vladom da zasad Hrvatskoj ne treba pomoć MMF-a, ali apelira da je potrebna politička volja za restrukturiranje javnog sektora, odnosno smanjenje javnih rashoda.
To vlada zasad nije učinila. Naime, HDZ se sprema za lokalne izbore u svibnju, a većina dugoočekivanih antirecesijskih mjera koje je predložio Ekonomski institut na posljednjoj sjednici Ekonomskog vijeća (zamrznuti plaće, mirovine, ukinuti neradnu nedjelju, smanjiti rashode) su nepopularne.

Hrvatska zato u ovom trenutku nema nikakav konkretni program, uz točne novčane iznose i njihovu namjenu da bi se ublažile negativne posljedice usporavanja gospodarstva i efekt krize kao što su pripremile i već provode zemlje u okruženju.

Na primjer, slovačka vlada je već krajem prošlog mjeseca preusmjerila 332 milijuna eura iz proračuna za financijsku pomoć kompanijama kako ne bi otpuštala radnike a vlada Bugarske, da bi smanjila utjecaj krize, koja je već pogodila najsiromašniju članicu EU, planira investirati u infrastrukturne projekte i zapošljavanje 3,7 milijardi dolara u 2009.
Češka, koja pokušava držati pod kontrolom državnu potrošnju, očekuje da će proračun središnje države za prošlu godinu imati deficit od milijardu dolara, tri puta manje nego što je prethodno očekivano, te bi tom rezervom financirala krizni ekonomski paket.

Hrvatska ne može računati niti na takve rezerve. Ono što će svakako mrsiti račune vlada zemalja regije, je slabiji ekonomski rast odnosno pad izvoza i proračunskih prihoda.

Očekivanja ekonomskog rasta drastično su snižena u cijeloj regiji, pa i za Hrvatsku kojoj se prognozira pad BDP-a od 1-2 posto, za razliku od vladinih očekivanja dvopostotnog rasta u ovoj godini.

Premije na rizik rastu što zemljama regije otežava zaduživanje izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira. Tako su od početka godine, Slovenija i Poljska izdale euro obveznice, svaka u iznosu od milijardu eura, dok se Češka snamjerava financirati putem kratkoročnih instrumenata na domaćem tržištu.

Hrvatska se sprema na strano tržište kapitala izaći u svibnju, no pitanje je kakvo će tada biti raspoloženje investitora, naročito s obzirom na najavu Rusije da će zatražiti reprogram svojih dugova, što bi dodatno povećalo rizik regije.

Analitičari smatraju da su zbog slabljenja nacionalnih valuta i deficita platnih bilanci, za sada i dalje najranjivije Mađarska, Rumunjska i Srbija dok su Poljska i Češka u nešto boljoj situaciji. (Bankamagazin)

Povezani članci
29.05.15 Istraživanja
Hrvatska je tijekom Q1 2015. izašla iz recesije
14.08.13 Financije i gospodarstvo
Europsko gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije
05.04.13 Statistika
Makroekonomija: promet u maloprodaji u veljači pao 3,3 posto
17.01.13 Istraživanja
Svjetska banka nam za ovu godinu prognozira rast od 0,8%
04.01.13 Europska unija
Recesija u eurozoni vjerojatno dotaknula dno krajem 2012.
06.12.12 Šira regija
Trgovina spriječila dublju recesiju u eurozoni
15.11.12 Vijesti iz svijeta
Eurozona kliznula u recesiju
30.04.12 Vijesti iz svijeta
EU priprema "Marshallov plan"
12.04.12 Financije i gospodarstvo
Eurozona 2012.: Prvi koraci na putu prema oporavku
04.04.12 Vijesti iz svijeta
Eurozona će ubrzo izaći iz recesije
03.01.12 Vijesti iz svijeta
CEBR: Crne prognoze za 2012.
19.09.11 Vijesti iz svijeta
ECB: Moguća je nova recesija
18.08.11 Vijesti iz svijeta
Morgan Stanley: Svjetsko gospodarstvo blizu recesije
21.06.11 Vijesti iz svijeta
OECD: Neće biti recesije s dvostrukim dnom
26.05.11 Vijesti iz svijeta
Dvosmjerna ekonomija eurozone prijeti stabilnosti eura
26.01.11 Šira regija
EU priprema nove protukrizne mjere
11.10.10 Vijesti iz svijeta
FT: Europa ne osjeća kraj recesije
24.09.10 Više i visoke škole (državne)
Poziv na skup: Izazovi trgovine u recesiji
14.08.10 Financije i gospodarstvo
Večernji list: Hrvatska će rasti na krilima rekordnog rasta Njemačke
05.07.10 Vijesti iz svijeta
Trichet isključuje mogućnost nove recesije
10.06.10 Vijesti iz svijeta
Svjetska banka: Europa bi mogla povući bogate zemlje u recesiju
26.05.10 Vijesti iz svijeta
Dominique Strauss-Kahn: Euro nije u opasnosti
25.05.10 Vijesti iz svijeta
Svjetskom gospodarskom oporavku potrebne niže cijene nafte
21.05.10 Financije i gospodarstvo
Euro: Bliži li se kraj krize
21.05.10 Šira regija
Njemački parlament odobrio paket za spas članica eurozone
22.03.10 Šira regija
EU bi fond za spašavanje, a Nijemci porez za banke
13.11.09 Šira regija
Blagi oporavak BDP-a EU u trećem kvartalu
13.11.09 Šira regija
Rast javnog duga gura EU u novu recesiju
16.09.09 Vijesti iz svijeta
Bernanke: "Recesija je vjerojatno završila"
15.09.09 Vijesti iz svijeta
EBRD: Ključ oporavka sprječavanje nove financijske krize
14.09.09 Šira regija
EK: Prije oporavka povećanje nezaposlenosti
03.09.09 Financije i gospodarstvo
OECD prognozira raniji od očekivanog gospodarski oporavak
23.08.09 Financije i gospodarstvo
Recesija pri kraju, burzovni indeksi na najvišim razinama u 2009.
29.06.09 Seminari, konferencije
Pozivamo Vas na:
05.06.09 Šira regija
ECB predviđa dublju recesiju u eurozoni
11.05.09 Financije i gospodarstvo
OECD: Slabljenje recesije u nekim velikim gospodarstvima
03.05.09 Vijesti iz svijeta
Slabljenje recesije ohrabrilo ulagače na svjetskim burzama
19.03.09 Šira regija
EU najavila 10 mlrd eura veću pomoć za članice u nevolji
02.02.09 Financije i gospodarstvo
Hrvatskoj sve teže zbog eurozone
23.01.09 Financije i gospodarstvo
Ekonomsko vijeće o suzbijanju recesije
10.12.08 Vijesti iz svijeta
I Italija u recesiji
04.12.08 Šira regija
Eurostat potvrdio recesiju u eurozoni
28.11.08 Vijesti iz svijeta
Švedska u recesiji
28.11.08 Vijesti iz svijeta
Japansko gospodarstvo zapalo u još dublju recesiju
27.11.08 Šira regija
Almunia: Eurozona vjerojatno u recesiji 2009.
25.11.08 Vijesti iz svijeta
Njemačka i službeno u recesiji
14.11.08 Šira regija
Eurozona u recesiji
13.11.08 Vijesti iz svijeta
Eurozona i SAD u recesiji
03.10.08 Šira regija
Francuska će ove godine ući u recesiju
25.09.08 Šira regija
Irska: Prva zemlja eurozone u recesiji
12.09.08 Šira regija
Europi prijeti recesija
10.01.08 Vijesti iz svijeta
Goldman Sachs najavio recesiju američkog gospodarstva u 2008.
12.12.07 Vijesti iz svijeta
Buffett: Američko gospodarstvo blizu recesije
09.09.07 Vijesti iz svijeta
Strah od recesije u SAD-u trese globalna tržišta dionica
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa