13.02.2009.
Antirecesijski program: Hrvatska kao izuzetak
Sve zemlje regije, osim Hrvatske, osmislile su programe da bi prebrodile globalnu financijsku i gospodarsku krizu, a kad više nije bilo izlaza, neke su se morale obratiti Međunarodnom monetarnom fondu i/ili Europskoj komisiji
Za razliku od bogatijih zapadnih zemalja, države srednje i istočne Europe ne mogu si priuštiti velike stimulativne pakete mjera za poticanje gospodarstva suočenog s recesijom.
Razlog je njihov veliki vanjski dug i veliki deficiti platnih bilanci, a rizici novog zaduživanja naglašeni su zbog nagle deprecijacije njihovih nacionalnih valuta u posljednjih nekoliko mjeseci.
Uz to, dio tih zemalja mora zadržati proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a kao uvjet ulaska u eurozonu za nekoliko godina.
Uplašeni globalnom financijskom krizom, strani investitori napuštaju regiju, a izvoz pada zbog slabe potražnje u Europskoj uniji.
No, iako bi sve zemlje u regiji htjele izbjeći zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i drugih međunarodnih institucija radi osiguravanja novca za antirecijske programe, sve države regije, osim Hrvatske, već su kreirale financijske programe pomoći gospodarstvu.
|
Dva su načina na koja se zemlje srednje i istočne Europe suočavaju s krizom: povećavanjem proračunskog deficita (u slučaju fiskalno boljestojeće Slovačke, Slovenije i Češke) ili urgentnim zaduživanjem kod MMF-a i/ili Europske komisije (Mađarska, Rumunjska, Srbija).
Mađarska, koja je prva u regiji još lani bila prisiljena zatražiti krizni zajam MMF-a spada među gospodarstva najpogođenija krizom zbog velikog zaduživanja vlade i kućanstava te iznimno visokog vanjskog duga.
|
Srbiji je u siječnju već odobren stand-by aranžman s Fondom vrijedan 516 milijuna dolara u trajanju od 15 mjeseci, namijenjen jačanju deviznih rezervi, a prije nekoliko dana Ministarstvo financija te zemlje najavilo je kako će Srbija od MMF-a tražiti dodatnih milijardu eura zajma zbog rastućeg proračunskog deficita. Beograd je ovaj tjedan zatražio i 400 milijuna eura pomoći od Europske komisije.
Rumunjska je zatražila kreditnu pomoć od 6-7 milijardi eura od Europske komisije, a nije isključena ni opcija da zatraži pomoć od MMF-a da bi financirala proračunski deficit koji bi ove godine trebao pasti na 2 posto BDP-a (s 5,2 posto u 2008.)
Bugarska je jedina zemlja u regiji koja ima proračunski višak, međutim ona je u režimu valutnog borda od 1997. koji je vezao nacionalnu valutu lev uz euro, što ograničava monetarni manevarski prostor središnje banke te ostavlja fiskalnu politiku kao jedini instrument za utjecaj na ekonomiju.
Sve ostale zemlje planiraju ostvariti proračunski deficit ispod tri posto u ovoj godini, pri čemu Slovenija planira najveće postotno povećanje proračunskog deficita, na ispod tri posto BDP-a u 2009. sa 0,1 posto u 2008.
Iako se procjene rasta u ovoj godini iz dana u dan mijenjaju, Hrvatska će prema zadnjim prognozama (publikacija HNB-a Financijska stabilnost) imati deficit konsolidirane opće države, uključujući HAC i lokalnu državu, od tri posto BDP-a, i to uz pretpostavku rasta gospodarske aktivnosti.
Mišljenja o neophodnosti bliže suradnje Hrvatske s MMF-om su podijeljena pa tako ekonomski eksperti poput Nouriela Roubinija poručuju da se Hrvatska treba obratiti MMF-u najkasnije do ljeta.
Središnja banka se slaže s vladom da zasad Hrvatskoj ne treba pomoć MMF-a, ali apelira da je potrebna politička volja za restrukturiranje javnog sektora, odnosno smanjenje javnih rashoda.
|
To vlada zasad nije učinila. Naime, HDZ se sprema za lokalne izbore u svibnju, a većina dugoočekivanih antirecesijskih mjera koje je predložio Ekonomski institut na posljednjoj sjednici Ekonomskog vijeća (zamrznuti plaće, mirovine, ukinuti neradnu nedjelju, smanjiti rashode) su nepopularne.
Hrvatska zato u ovom trenutku nema nikakav konkretni program, uz točne novčane iznose i njihovu namjenu da bi se ublažile negativne posljedice usporavanja gospodarstva i efekt krize kao što su pripremile i već provode zemlje u okruženju.
Na primjer, slovačka vlada je već krajem prošlog mjeseca preusmjerila 332 milijuna eura iz proračuna za financijsku pomoć kompanijama kako ne bi otpuštala radnike a vlada Bugarske, da bi smanjila utjecaj krize, koja je već pogodila najsiromašniju članicu EU, planira investirati u infrastrukturne projekte i zapošljavanje 3,7 milijardi dolara u 2009.
|
Češka, koja pokušava držati pod kontrolom državnu potrošnju, očekuje da će proračun središnje države za prošlu godinu imati deficit od milijardu dolara, tri puta manje nego što je prethodno očekivano, te bi tom rezervom financirala krizni ekonomski paket.
Hrvatska ne može računati niti na takve rezerve. Ono što će svakako mrsiti račune vlada zemalja regije, je slabiji ekonomski rast odnosno pad izvoza i proračunskih prihoda.
Očekivanja ekonomskog rasta drastično su snižena u cijeloj regiji, pa i za Hrvatsku kojoj se prognozira pad BDP-a od 1-2 posto, za razliku od vladinih očekivanja dvopostotnog rasta u ovoj godini.
Premije na rizik rastu što zemljama regije otežava zaduživanje izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira. Tako su od početka godine, Slovenija i Poljska izdale euro obveznice, svaka u iznosu od milijardu eura, dok se Češka snamjerava financirati putem kratkoročnih instrumenata na domaćem tržištu.
Hrvatska se sprema na strano tržište kapitala izaći u svibnju, no pitanje je kakvo će tada biti raspoloženje investitora, naročito s obzirom na najavu Rusije da će zatražiti reprogram svojih dugova, što bi dodatno povećalo rizik regije.
Analitičari smatraju da su zbog slabljenja nacionalnih valuta i deficita platnih bilanci, za sada i dalje najranjivije Mađarska, Rumunjska i Srbija dok su Poljska i Češka u nešto boljoj situaciji. (Bankamagazin)
|
|
|
|