Međunarodno poslovanje
Seniko studio
Šira regija
13.11.2009. Rast javnog duga gura EU u novu recesiju
Javna potrošnja članica eurozone morala bi u sljedećem razdoblju biti niža od rasta BDP-a kako bi se sačuvao sadašnji put oporavka. Kada je kriza počela, javni dug u tim državama iznosio je 66 posto BDP-a Unije, a u 2010. se očekuje da će doseći 84 posto

Članice Europske unije popustile su u financijskoj disciplini. Globalna financijska kriza dovela je vlade zemalja Unije do povećanja javnog duga, pa je morala reagirati i Europska komisija koja je upozorila članice kako će javni dug do 2014. godine porasti na više od 100 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ukoliko izvršne vlasti ne počnu provoditi mjere kojima će smanjiti proračunsku potrošnju.

Osim što je među članicama eurozone problem u previsokom proračunskom deficitu, Europska komisija je upozorila kako je financijska nedisciplina dovela do toga da je prevelika proračunska potrošnja zemalja članica uzrokovala i hitne financijske mjere, teške gotovo pola milijarde eura na razini čitave EU, a koje su u proteklih 12 mjeseci pomogle Europi u borbi s financijskom krizom.

Kriza i rast javnog duga

Inače, prije dvije godine kada je kriza počela, javni dug država eurozone je iznosio 66 posto BDP-a Unije, a očekuje se da će sljedeće godine biti 84 posto BDP-a, dok će 2011. činiti 88,2 posto bruto domaćeg proizvoda.

Iako se čini da su te prognoze tmurne, početkom ovog mjeseca Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio kako će skupina najrazvijenijih zemalja okupljenih u grupi G20 do 2014. godine povećati središnji državni dug na 114 posto BDP-a.

Iz MMF-a su naglasili kako će i dalje fiskalna politika pružati snažnu podršku realnom gospodarstvu, ali će smanjenje globale trgovine uvjetovati da dođe do pada proračunskih deficita s ovogodišnjih 6,7 posto na 5,6 posto, koliko se očekuje sljedeće godine.

Doduše, nešto ohrabrujućih vijesti došlo je od najvećeg europskog osiguravatelja Allianza i Lisabonskog vijeća, 'think tanka' iz Bruxellesa, koji su najavili kako bi gospodarstva država eurozone mogle 2010. godine porasti prosječno za dva posto, a za 1,5 posto u 2011. godini, pa su preporučili kako bi javna potrošnja u 2011. trebala biti 2 posto ispod rasta BDP-a.
"To je pobjedonosna formula koja bi trebala vratiti održivost u javnim financijama i sačuvati sadašnji put oporavka", rečeno je u izvještaju Lisabonskog vijeća, koje pritom upozorava kako bi predugo zadržavanje implementiranja izlazne strategije fiskalne stabilnosti mogla vratiti gospodarstva eurozone natrag u recesiju.

Posebno je loša situacija s Grčkom čiji bi dug središnje države trebao do 2011. godine porasti na 135,4 posto BDP-a, što bi postao prvi takav slučaj u desetogodišnjoj povijesti eurozone.

Hrvatski dug

Što se tiče Hrvatske, visok rast duga središnje države prisutan je od početka ove godine i nastavljen je u srpnju, a prema zadnjim dostupnim podacima, dosegnuo je iznos od 107,1 milijardi kuna. Tako je u odnosu na srpanj prošle godine dug povećan za 17,8 milijardi kuna ili za 19,9%, a u sedam mjeseci ove godine za 9,5 milijardi kuna.

Pritom je u prvih sedam mjeseci unutarnji dug povećan za 10,3 milijarde kuna, dok je inodug smanjen za 0,8 milijardi kuna. Analitičari glavni razlog visokog rasta duga središnje države nalaze u rastućem proračunskom deficitu koji je posljedica spore prilagodbe javnih financija djelovanju gospodarske krize.

Nadalje, najveći dio prirasta ukupnog duga središnje države u prvih sedam mjeseci odnosi se na Republiku Hrvatsku (95,5%), a ostatak od 4,5% na državne fondove, stoji u izvješću Hrvatske gospodarske komore.

Pritom se središnja država snažno zaduživala na domaćem tržištu (krajem srpnja je razina kredita domaćih banaka bila dvostruko viša, a trezorskih zapisa 57% viša nego godinu dana ranije), čime je istiskivala ostale sektore na financijskom tržištu.

Slično su se ponašali i republički fondovi čija je razina domaćih bankovnih kredita zabilježila međugodišnji rast od 28%, uz istodoban rast inozemnih bankovnih kredita od 21,6%.

U studenom je Republika Hrvatska izdala obveznicu na inozemnom tržištu u iznosu od 1,5 milijardi USD na rok od 10 godina uz kamatnu stopu od 6,75% (prinos u primarnoj emisiji od oko 7%). Najveći dio izdanja plasiran je u SAD (55%), četvrtina je plasirana u Veliku Britaniju, 13% u ostale europske zemlje te 7% u azijske države.

Ovim će se plasmanom povećati inozemna komponenta duga središnje države, a s obzirom na strukturu naše vanjsko-trgovinske razmjene trebat će pozornije voditi računa o valutnom riziku koji ovako denominirana obveznica nosi.

Uz to, relativno visoka kamata državne obveznice kao referentnog financijskog instrumenta neće pridonijeti poželjnom smanjivanju razine kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu.

Osim toga, razina izdanih jamstava, odnosno potencijalnih obveza države, i dalje je visoka tako da su ukupno izdana državna jamstva krajem srpnja iznosila 46,3 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna više nego na kraju 2008. godine.
Rokovi EK-a članicama za smanjenje deficita

Inače, osim upozorenja o alarmirajućem rastu javnog duga, ovaj tjedan je Europska komisija uručila zemljama članicama nove izvještaje o previsokim proračunskim deficitima i upozorila neke od njih, naročito Grčku, zbog visoke stope dugovanja.

Naime, devet članica EU su prvi put dobile izvještaje u kojima su utvrđene mjere i rokovi u kojima razina nacionalnih deficita treba biti niža od tri posto, kako je i predviđeno Sporazumom o stabilnosti i rastu.

Stoga je Bruxelles od Austrije, Njemačke, Nizozemske, Češke, Slovačke, Slovenije i Portugala zatražio da do 2013. godine deficit spuste unutar okvira od tri posto, dok Belgija i Italija to trebaju napraviti do 2012. godine.

Istovremeno, EU je razmotrila napredak pet zemalja članica koje su izvještaje dobile u travnju, a među njima je najžešće kritizirana Grčka zbog svog neuspjeha u provođenju neophodnih mjera za smanjenje deficita.

Europska komisija će početkom iduće godine objaviti novi izvještaj sa vremenskim rokovima za Grčku, dok vlada u Ateni treba objaviti svoj proračun za 2010. prije Božićnih praznika.

Od preostale četiri zemlje, Španjolskoj i Francuskoj dan je vremenski rok do 2013. godine, Irskoj do 2014. godine i Velikoj Britaniji do 2015. godine.

Sredstva odvojena za stimulacije ekonomija uslijed financijske krize i smanjeni porezni prihodi uzeli su težak danak u proračunima vlada članica EU zbog čega je ovogodišnji prosjek deficita u europskom bloku 6,9 posto što je trostruko više nego 2008. godine.

"Čak i ako deficit bude zaustavljen 2010. i 2011. godine na trenutnoj razini, bit će izazvano ubrzano uvećanje javnog duga prema bruto domaćem proizvodu", rekao je europski povjerenik za ekonomiju Joakin Almunia novinarima u Bruxellesu.

Europska je komisija kao ciljni datum za smanjenje javnofinancijskog deficita u Sloveniji predložila 2013. godinu, te je upozorila da mora smanjiti rizik za dugoročnu stabilnost javnih financija. Europska komisija Sloveniji preporuča da javnofinancijski deficit smanji na manje od dozvoljene referentne vrijednosti od 3 posto BDP-a tako da u razdoblju od 2010. do 2013. osigura smanjenje od 0,75 do 1 posto BDP-a godišnje.

Slovenski stručnjaci procjenjuju da će ove godine javnofinancijski deficit doseći 5,8 posto BDP-a, dok je Europska komisija u jesenskom izvješću Sloveniji prognozirala deficit od 6,3 posto BDP-a. (Bankamagazin)

Povezani članci
02.09.13 Vijesti iz svijeta
Oporavak proizvodnog sektora eurozone u kolovozu dobio novi zamah
14.08.13 Financije i gospodarstvo
Europsko gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije
24.07.13 Europska unija
Proizvodne aktivnosti u eurozoni porasle po prvi puta u zadnje dvije godine
17.01.13 Istraživanja
Svjetska banka nam za ovu godinu prognozira rast od 0,8%
04.01.13 Europska unija
Recesija u eurozoni vjerojatno dotaknula dno krajem 2012.
06.12.12 Šira regija
Trgovina spriječila dublju recesiju u eurozoni
15.11.12 Vijesti iz svijeta
Eurozona kliznula u recesiju
18.06.12 Vijesti iz svijeta
Nakon grčkih izbora svjetske burze i euro rastu
06.06.12 Vijesti iz svijeta
Izvoz spasio eurozonu od recesije u prvom tromjesečju
30.05.12 Vijesti iz svijeta
Povjerenje u eurozoni najniže u 2 i pol godine
11.05.12 Šira regija
EU u ovoj godini na prijelazu u blagi oporavak
30.04.12 Vijesti iz svijeta
EU priprema "Marshallov plan"
12.04.12 Financije i gospodarstvo
Eurozona 2012.: Prvi koraci na putu prema oporavku
04.04.12 Vijesti iz svijeta
Eurozona će ubrzo izaći iz recesije
06.03.12 Vijesti iz svijeta
Eurozona na pragu recesije
15.02.12 Financije i gospodarstvo
U 2011. njemački BDP porastao 1,5, francuski 1,7%
11.01.12 Vijesti iz svijeta
McKinsey: Zajednička valuta eurozoni u 2011. donijela 332 mlrd eura
03.01.12 Vijesti iz svijeta
CEBR: Crne prognoze za 2012.
14.12.11 Financije i gospodarstvo
Eurostat: Hrvatski BDP pao na 61 posto europskog prosjeka
19.09.11 Vijesti iz svijeta
ECB: Moguća je nova recesija
16.09.11 Vijesti iz svijeta
Deutsche Welle: Ako propadne euro propada i EU?
31.08.11 Vijesti iz svijeta
Standard & Poor's: Europa će izbjeći recesiju s dvostrukom dnom
18.08.11 Vijesti iz svijeta
Morgan Stanley: Svjetsko gospodarstvo blizu recesije
22.06.11 Financije i gospodarstvo
Eurostat: Hrvatski BDP 39% ispod prosjeka EU
21.06.11 Vijesti iz svijeta
OECD: Neće biti recesije s dvostrukim dnom
26.05.11 Vijesti iz svijeta
Dvosmjerna ekonomija eurozone prijeti stabilnosti eura
24.05.11 Vijesti iz svijeta
Usporio gospodarski rast eurozone
12.05.11 Vijesti iz svijeta
MMF: U 2011. rast europskog gospodarstva 2,4 posto
26.01.11 Šira regija
EU priprema nove protukrizne mjere
29.12.10 Vijesti iz svijeta
ECB: Rast kreditiranja u eurozoni u studenom
16.12.10 Vijesti iz svijeta
Oluja nad eurozonom
15.12.10 Vijesti iz svijeta
Eurostat: Luksemburg ima najveći, a Bugarska najmanji BDP u EU
11.10.10 Vijesti iz svijeta
FT: Europa ne osjeća kraj recesije
24.09.10 Više i visoke škole (državne)
Poziv na skup: Izazovi trgovine u recesiji
13.09.10 Šira regija
EK: Rast u eurozoni dvostruko veći od očekivanog
13.08.10 Vijesti iz svijeta
BDP eurozone porastao 1 posto
07.07.10 Šira regija
BDP eurozone porastao 0,2 posto
05.07.10 Vijesti iz svijeta
Trichet isključuje mogućnost nove recesije
10.06.10 Vijesti iz svijeta
Svjetska banka: Europa bi mogla povući bogate zemlje u recesiju
01.06.10 Vijesti iz svijeta
Rastu zajmovi banaka privatnom sektoru u eurozoni
27.05.10 Financije i gospodarstvo
BDP: Krenuo izvoz, čekaju se investicije
26.05.10 Vijesti iz svijeta
Dominique Strauss-Kahn: Euro nije u opasnosti
25.05.10 Vijesti iz svijeta
Svjetskom gospodarskom oporavku potrebne niže cijene nafte
21.05.10 Financije i gospodarstvo
Euro: Bliži li se kraj krize
21.05.10 Šira regija
Njemački parlament odobrio paket za spas članica eurozone
07.04.10 Šira regija
Eurostat: Stagnacija eurozone u četvrtom tromjesečju 2009.
22.03.10 Šira regija
EU bi fond za spašavanje, a Nijemci porez za banke
16.02.10 Šira regija
Njemačka: Ako EU pomogne Grčkoj treba im uzeti glasačka prava
12.02.10 Šira regija
Gospodarstva eurozone i EU-a gotovo stagnirala u četvrtom tromjesečju
15.01.10 Financije i gospodarstvo
Trichet: Kamatne stope neće skoro rasti u eurozoni
08.01.10 Šira regija
Rast BDP-a u eurozoni i EU u trećem tromjesečju
30.12.09 Šira regija
Eurozona grca u proračunskom deficitu
30.12.09 Šira regija
ECB: Nastavak smanjenog kreditiranja u Europi
08.12.09 Financije i gospodarstvo
Trichet bankarima: Počnite odobravati kredite
13.11.09 Šira regija
Blagi oporavak BDP-a EU u trećem kvartalu
07.10.09 Šira regija
Pad BDP-a u EU i eurozoni veći od očekivanja
15.09.09 Vijesti iz svijeta
EBRD: Ključ oporavka sprječavanje nove financijske krize
14.09.09 Šira regija
EK: Prije oporavka povećanje nezaposlenosti
03.09.09 Financije i gospodarstvo
OECD prognozira raniji od očekivanog gospodarski oporavak
23.08.09 Financije i gospodarstvo
Recesija pri kraju, burzovni indeksi na najvišim razinama u 2009.
13.08.09 Šira regija
Eurozona i EU još uvijek u recesiji
29.06.09 Seminari, konferencije
Pozivamo Vas na:
29.06.09 Šira regija
U eurozoni prve naznake poboljšanja
25.06.09 Financije i gospodarstvo
Hrvatski BDP dostigao mađarski
05.06.09 Šira regija
ECB predviđa dublju recesiju u eurozoni
03.06.09 Šira regija
EU: BDP rastao samo Poljskoj i Cipru
15.05.09 Šira regija
EU i eurozona: BDP niži za 2,5 posto
11.05.09 Financije i gospodarstvo
OECD: Slabljenje recesije u nekim velikim gospodarstvima
03.05.09 Vijesti iz svijeta
Slabljenje recesije ohrabrilo ulagače na svjetskim burzama
07.04.09 Šira regija
BDP eurozone pao 1,6 posto
19.03.09 Šira regija
EU najavila 10 mlrd eura veću pomoć za članice u nevolji
17.03.09 Financije i gospodarstvo
Europa traži lakši pristup kreditima
05.03.09 Šira regija
Najveći pad BDP-a u povijesti eurozone
13.02.09 Financije i gospodarstvo
Antirecesijski program: Hrvatska kao izuzetak
13.02.09 Šira regija
Pad BDP-a u eurozoni i EU za 1,5 posto
02.02.09 Financije i gospodarstvo
Hrvatskoj sve teže zbog eurozone
01.02.09 Financije i gospodarstvo
Maastricht sve dalje
23.01.09 Financije i gospodarstvo
Ekonomsko vijeće o suzbijanju recesije
19.01.09 Financije i gospodarstvo
EK očekuje oporavak tek 2010.
30.12.08 Financije i gospodarstvo
ECB: Slab gospodarski rast u 2009.
10.12.08 Vijesti iz svijeta
I Italija u recesiji
04.12.08 Šira regija
Eurostat potvrdio recesiju u eurozoni
28.11.08 Vijesti iz svijeta
Švedska u recesiji
28.11.08 Vijesti iz svijeta
Japansko gospodarstvo zapalo u još dublju recesiju
27.11.08 Šira regija
Almunia: Eurozona vjerojatno u recesiji 2009.
25.11.08 Vijesti iz svijeta
Njemačka i službeno u recesiji
14.11.08 Šira regija
Eurozona u recesiji
13.11.08 Vijesti iz svijeta
Eurozona i SAD u recesiji
03.10.08 Šira regija
Francuska će ove godine ući u recesiju
25.09.08 Šira regija
Irska: Prva zemlja eurozone u recesiji
12.09.08 Šira regija
Europi prijeti recesija
08.09.08 Šira regija
Pad aktivnosti u gospodarstvu eurozone dosegnuo dno
03.09.08 Šira regija
Eurozona: Godišnji rast BDP-a usporio na 1,4 posto
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa