13.11.2009.
Rast javnog duga gura EU u novu recesiju
Javna potrošnja članica eurozone morala bi u sljedećem razdoblju biti niža od rasta BDP-a kako bi se sačuvao sadašnji put oporavka. Kada je kriza počela, javni dug u tim državama iznosio je 66 posto BDP-a Unije, a u 2010. se očekuje da će doseći 84 posto
Članice Europske unije popustile su u financijskoj disciplini. Globalna financijska kriza dovela je vlade zemalja Unije do povećanja javnog duga, pa je morala reagirati i Europska komisija koja je upozorila članice kako će javni dug do 2014. godine porasti na više od 100 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ukoliko izvršne vlasti ne počnu provoditi mjere kojima će smanjiti proračunsku potrošnju.
Osim što je među članicama eurozone problem u previsokom proračunskom deficitu, Europska komisija je upozorila kako je financijska nedisciplina dovela do toga da je prevelika proračunska potrošnja zemalja članica uzrokovala i hitne financijske mjere, teške gotovo pola milijarde eura na razini čitave EU, a koje su u proteklih 12 mjeseci pomogle Europi u borbi s financijskom krizom.
Kriza i rast javnog duga
Inače, prije dvije godine kada je kriza počela, javni dug država eurozone je iznosio 66 posto BDP-a Unije, a očekuje se da će sljedeće godine biti 84 posto BDP-a, dok će 2011. činiti 88,2 posto bruto domaćeg proizvoda.
Iako se čini da su te prognoze tmurne, početkom ovog mjeseca Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio kako će skupina najrazvijenijih zemalja okupljenih u grupi G20 do 2014. godine povećati središnji državni dug na 114 posto BDP-a.
Iz MMF-a su naglasili kako će i dalje fiskalna politika pružati snažnu podršku realnom gospodarstvu, ali će smanjenje globale trgovine uvjetovati da dođe do pada proračunskih deficita s ovogodišnjih 6,7 posto na 5,6 posto, koliko se očekuje sljedeće godine.
Doduše, nešto ohrabrujućih vijesti došlo je od najvećeg europskog osiguravatelja Allianza i Lisabonskog vijeća, 'think tanka' iz Bruxellesa, koji su najavili kako bi gospodarstva država eurozone mogle 2010. godine porasti prosječno za dva posto, a za 1,5 posto u 2011. godini, pa su preporučili kako bi javna potrošnja u 2011. trebala biti 2 posto ispod rasta BDP-a.
|
"To je pobjedonosna formula koja bi trebala vratiti održivost u javnim financijama i sačuvati sadašnji put oporavka", rečeno je u izvještaju Lisabonskog vijeća, koje pritom upozorava kako bi predugo zadržavanje implementiranja izlazne strategije fiskalne stabilnosti mogla vratiti gospodarstva eurozone natrag u recesiju.
Posebno je loša situacija s Grčkom čiji bi dug središnje države trebao do 2011. godine porasti na 135,4 posto BDP-a, što bi postao prvi takav slučaj u desetogodišnjoj povijesti eurozone.
Hrvatski dug
Što se tiče Hrvatske, visok rast duga središnje države prisutan je od početka ove godine i nastavljen je u srpnju, a prema zadnjim dostupnim podacima, dosegnuo je iznos od 107,1 milijardi kuna. Tako je u odnosu na srpanj prošle godine dug povećan za 17,8 milijardi kuna ili za 19,9%, a u sedam mjeseci ove godine za 9,5 milijardi kuna.
Pritom je u prvih sedam mjeseci unutarnji dug povećan za 10,3 milijarde kuna, dok je inodug smanjen za 0,8 milijardi kuna. Analitičari glavni razlog visokog rasta duga središnje države nalaze u rastućem proračunskom deficitu koji je posljedica spore prilagodbe javnih financija djelovanju gospodarske krize.
Nadalje, najveći dio prirasta ukupnog duga središnje države u prvih sedam mjeseci odnosi se na Republiku Hrvatsku (95,5%), a ostatak od 4,5% na državne fondove, stoji u izvješću Hrvatske gospodarske komore.
Pritom se središnja država snažno zaduživala na domaćem tržištu (krajem srpnja je razina kredita domaćih banaka bila dvostruko viša, a trezorskih zapisa 57% viša nego godinu dana ranije), čime je istiskivala ostale sektore na financijskom tržištu.
Slično su se ponašali i republički fondovi čija je razina domaćih bankovnih kredita zabilježila međugodišnji rast od 28%, uz istodoban rast inozemnih bankovnih kredita od 21,6%.
U studenom je Republika Hrvatska izdala obveznicu na inozemnom tržištu u iznosu od 1,5 milijardi USD na rok od 10 godina uz kamatnu stopu od 6,75% (prinos u primarnoj emisiji od oko 7%). Najveći dio izdanja plasiran je u SAD (55%), četvrtina je plasirana u Veliku Britaniju, 13% u ostale europske zemlje te 7% u azijske države.
Ovim će se plasmanom povećati inozemna komponenta duga središnje države, a s obzirom na strukturu naše vanjsko-trgovinske razmjene trebat će pozornije voditi računa o valutnom riziku koji ovako denominirana obveznica nosi.
Uz to, relativno visoka kamata državne obveznice kao referentnog financijskog instrumenta neće pridonijeti poželjnom smanjivanju razine kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu.
Osim toga, razina izdanih jamstava, odnosno potencijalnih obveza države, i dalje je visoka tako da su ukupno izdana državna jamstva krajem srpnja iznosila 46,3 milijarde kuna, što je 1,2 milijarde kuna više nego na kraju 2008. godine.
|
Rokovi EK-a članicama za smanjenje deficita
Inače, osim upozorenja o alarmirajućem rastu javnog duga, ovaj tjedan je Europska komisija uručila zemljama članicama nove izvještaje o previsokim proračunskim deficitima i upozorila neke od njih, naročito Grčku, zbog visoke stope dugovanja.
Naime, devet članica EU su prvi put dobile izvještaje u kojima su utvrđene mjere i rokovi u kojima razina nacionalnih deficita treba biti niža od tri posto, kako je i predviđeno Sporazumom o stabilnosti i rastu.
Stoga je Bruxelles od Austrije, Njemačke, Nizozemske, Češke, Slovačke, Slovenije i Portugala zatražio da do 2013. godine deficit spuste unutar okvira od tri posto, dok Belgija i Italija to trebaju napraviti do 2012. godine.
Istovremeno, EU je razmotrila napredak pet zemalja članica koje su izvještaje dobile u travnju, a među njima je najžešće kritizirana Grčka zbog svog neuspjeha u provođenju neophodnih mjera za smanjenje deficita.
Europska komisija će početkom iduće godine objaviti novi izvještaj sa vremenskim rokovima za Grčku, dok vlada u Ateni treba objaviti svoj proračun za 2010. prije Božićnih praznika.
Od preostale četiri zemlje, Španjolskoj i Francuskoj dan je vremenski rok do 2013. godine, Irskoj do 2014. godine i Velikoj Britaniji do 2015. godine.
Sredstva odvojena za stimulacije ekonomija uslijed financijske krize i smanjeni porezni prihodi uzeli su težak danak u proračunima vlada članica EU zbog čega je ovogodišnji prosjek deficita u europskom bloku 6,9 posto što je trostruko više nego 2008. godine.
"Čak i ako deficit bude zaustavljen 2010. i 2011. godine na trenutnoj razini, bit će izazvano ubrzano uvećanje javnog duga prema bruto domaćem proizvodu", rekao je europski povjerenik za ekonomiju Joakin Almunia novinarima u Bruxellesu.
Europska je komisija kao ciljni datum za smanjenje javnofinancijskog deficita u Sloveniji predložila 2013. godinu, te je upozorila da mora smanjiti rizik za dugoročnu stabilnost javnih financija. Europska komisija Sloveniji preporuča da javnofinancijski deficit smanji na manje od dozvoljene referentne vrijednosti od 3 posto BDP-a tako da u razdoblju od 2010. do 2013. osigura smanjenje od 0,75 do 1 posto BDP-a godišnje.
Slovenski stručnjaci procjenjuju da će ove godine javnofinancijski deficit doseći 5,8 posto BDP-a, dok je Europska komisija u jesenskom izvješću Sloveniji prognozirala deficit od 6,3 posto BDP-a. (Bankamagazin)
|
|
|
|