31.01.2009.
HZZO: Tri crne rupe
Rast potrošnje lijekova na recept, posebno skupih, i bolovanja iz godine u godinu koštaju više nego što HZZO može platiti
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) će i 2008. završiti s oko 2 milijarde dospjelog duga, od čega je 800 milijuna kuna preneseno iz 2007., a 1,2 milijarde kuna su lanjska dugovanja.
HZZO je lani iz proračuna dobio 18,68 milijardi kuna, a nakon rebalansa sveukupno 19,5 milijardi kuna. Iz godine u godinu ponavlja se uvijek isto - samo na lijekove na recept troši se oko 3,3 milijarde, a planira se oko 2,5 milijardi. Zašto i dokad tako?
Hrvatsko zdravstvo već godinama ima tri “crne rupe“, spomenute lijekove na recept, posebno skupe, i bolovanja.
Rast potrošnje lijekova nije hrvatska posebnost, a skupi lijekovi dostupni su najtežim bolesnicima s malignim i nasljednim metaboličkim bolestima, hepatitisom C i multiplom sklerozom.
Lani je za njih planirano 250 milijuna kuna, a potrošeno je gotovo 400 milijuna kuna. Za ovu je godinu planirano 400 milijuna kuna.
No, najveća su crna rupa, unatoč naporima povjerenstava HZZO-a i kontrolama liječnika, bolovanja. Stopa bolovanja je sa 4,2 % koncem 2007. smanjena na 3,7 % krajem 2008., ali svakodnevno je na bolovanju prosječno 68 tisuća zaposlenih, od toga njih 570 po 15 godina i oko 3000 do 10 godina.
Teško se uspoređivati s europskim zemljama jer jedino Hrvati i Slovenci (stopa od 3 %) prate i plaćaju bolovanja iz zdravstvenog fonda, umjesto iz gospodarstva ili socijalne skrbi.
Bolovanja popola s poslodavcima, na čijem su teretu do 42 dana, koštaju gotovo 3 milijarde kuna godišnje, a iz proračuna je lani za to namijenjeno 1,2 milijarde, barem 200 milijuna kuna premalo.
Prema aktualnoj reformi zdravstva nakon 18 mjeseci bolovanja u kontinuitetu ona više neće biti na teret HZZO-a već mirovinskog fonda.
Prihodi i rashodi HZZO-a ujednačit će se ako u sustav dopunskog osiguranja uđe najmanje 60 % potencijalnih kandidata, ali to je samo dio posla.
Primjerice, treba definirati standarde, kategorizirati i akreditirati bolnice. Danas neke imaju najmoderniji CT, a nemaju radiologa educiranog da njime upravlja, neke istoga ranga imaju 1,9 zaposlenih po krevetu dok druge 3,2, neke na plaće troše 60, a druge više od 80 % budžeta.
Ove su godine sve bolnice dobile 6 % više za plaće, nove limite, a ostaje im i 20 % od participacije. S novim pravilnikom o cijenama lijekova, unatoč rastu potrošnje, zadržat će se izdaci na 3,2 milijarde kuna, kao lani, možda i uštedjeti 370 milijuna kuna...
Novi ravnatelj HZZO-u svakako će imati više odgovornosti za vlastito poslovanje, nakon što dogodine izađe iz sustava Riznice. Tada bi se i dopunsko osiguranje izdvojilo i dobili bi definiranu košaricu usluga u konkurenciji na tržištu. (Bankamagazin)
|
|
 |
|