25.01.2009.
HZZO uzeo 288 mil. kuna za usluge koje nije nudio
Svaki mjesec građani su plaćali policu 80 kuna iako je HZZO zaključio da ona treba biti 60 kuna, zaključuje Državni ured za reviziju
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dvije je godine od 600 tisuća građana naplaćivao policu dopunskog zdravstvenog osiguranja 80 kuna mjesečno, iako je sam donio odluku da osiguranici za nju dobivaju usluge vrijedne 60 kuna te odluku da se ta polica toliko i treba naplaćivati.
Otkriva to Državni ured za reviziju u svome izvješću o poslovanju državnih institucija u 2007. a prenosi Novi list.
Zavod je zanemario i upozorenje Državnog ureda za reviziju koji mu je sugerirao da smanji cijenu police dopunskog osiguranja, s obzirom da je smanjio i prava koja osiguranici ostvaruju na osnovu te police. Iz HZZO-a se čak nisu ni očitovali na to upozorenje revizije u travnju prošle godine.
Državni revizori podsjećaju na 2002., kada je uvedeno dopunsko zdravstveno osiguranje, a određeno je da police od 80 kuna pokrivaju deset do 75 posto troškova lijekova s liste, specijalističkih pregleda, dijagnostičkih pregleda, ortopedskih pomagala, stomatološke zdravstvene zaštite, smještaja i prehrane u bolnicama te drugih usluga u zdravstvu.
Međutim, nakon četiri godine, odnosno u studenom 2006., donesena je odluka po kojoj dopunsko osiguranje više uopće ne pokriva troškove lijekova s liste te da u manjem iznosu, od 15 do 50 posto pokriva ostale usluge na koje se dotad s dopunskim osiguranjem mogao ostvariti popust i do 75 posto.
Tako su smanjena prava koja je 600 tisuća osiguranika imalo na osnovu police dopunskog osiguranja, ali je njezina cijena ostala ista – 80 kuna, koliko je iznosila jedinstvena cijena police zdravstvenog osiguranja sve do siječnja ove godine, naglašavaju revizori.
Godinu dana nakon što je građanima umanjio prava Zavod se sjetio da bi im mogao umanjiti i cijenu police.
Međutim, ni tu odluku nisu proveli, jer su u prosincu, kad je trebala stupiti na snagu, odlučili da će se ona početi provoditi kad Upravno vijeće, u kojem sjede predstavnici države, umirovljenika, poslodavca i osiguranika, odredi datum. No, datum nikada nije određen.
Tako je 600 tisuća građana svaki mjesec odvajalo po 12 milijuna kuna, odnosno 144 milijuna kuna godišnje, za usluge koje nisu dobivali. U dvije godine državna im je institucija uzela 288 milijuna kuna za usluge koje im nije ni nudila.
|
Revizija upozorava i na to da je od 37 milijuna kuna troškova sanitetskog prijevoza Zavod potrošio 7,2 milijuna kuna na usluge jednog trgovačkog društva.
Zavod je još 2005. godine sklopio ugovor s tim društvom, čije se ime u izvješću revizije ne navodi, o provođenju Pilot projekta sanitetskog prijevoza, a nakon toga potpisano je i pet dodataka tom ugovoru.
Deset sanitetskih timova koštalo je, bez PDV-a, 491 tisuću kuna mjesečno, odnosno 5,9 milijuna kuna godišnje.
Izračunali su revizori da jedan tim mjesečno košta 49,18 tisuću kuna, odnosno 590 tisuća kuna godišnje.
Troškovi standardnog sanitetskog tima zaposlenog u državnoj službi su 26,13 tisuća kuna mjesečno, odnosno 313 tisuća kuna godišnje, što je za 276 tisuća kuna manje od angažiranih privatnika. Na deset timova to je godišnji iznos od 2,7 milijuna kuna.
Na upozorenje da se preispita cijena ugovorena s privatnikom, iz Zavoda su odgovorili da se dio troškova »državnog« tima pokriva iz fonda za decentralizaciju, iz čega se pokrivaju i troškovi opreme i prijevozna sredstva.
No, revizija ističe u svome izvješću da i uz lijekove, sanitetski materijal, energiju, osiguranja i registracije vozila standardni sanitetski tim godišnje košta 432 tisuće kuna, što je za 160 tisuća kuna manje od privatnika.
Godišnja razlika na deset timova je 1,6 milijuna kuna, pa se u pet godina skupi osam milijuna kuna, zaključuje Novi list. (Bankamagazin)
|
|
 |
|