22.12.2008.
Mravak: HEP-ova dobit iz poslovanja 30 mil. kuna
Hrvatska elektroprivreda ostvarit će na kraju 2008. oko 11,7 milijardi kuna prihoda i pozitivni financijski rezultat, najavio je predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak
Hrvatska elektroprivreda (HEP) imat će na kraju ove godine oko 11,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, dok će dobit iz poslovanja doseći oko 30 milijuna kuna odnosno financijski rezultat bit će pozitivan, najavio je u ponedjeljak na blagdanskom susretu s novinarima predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak.
Ključni zaokret za poslovanje HEP-a predstavljalo je, naime, srpanjsko poskupljenje struje za 20 posto, a uprava procjenjuje da će poslovnu godinu završiti s rastom potrošnje električne energije od 3,5 posto (na prošlogodišnjoj razini) te značajnim smanjenjem gubitka struje u prijenosnoj i distribucijskoj mreži.
Jedno od najvažnijih poslovnih kretanja u ovoj godini, ističe glavni manager HEP-a, jest potvrda pozitivnog kreditnog rejtinga bonitetne agencije S&P radi čega je HEP -u, u izrazito nepovoljnom financijskom okruženju, nedavno bez državnog jamstva odobren kredit od 125 milijuna eura po izuzetno povoljnim uvjetima.
"Već 14 godina branimo kreditni rejting i stime ćemo nastaviti i u 2009. jer trenutno smo rijetka kompanija koja se može zadužiti na rok 5+2 godine kao što je to naš slučaj", izjavio je Mravak.
Menadžment HEP-a tvrdi da u sljedećoj godini neće odustati od strateških investicija, već samo od nekih manjih zbog održavanja likvidnosti, te je plan investicija grupe za 2009. manji za milijardu od planiranog i iznosi 2, 9 milijarde kuna.
Isti iznos je u 2008. uložen u izgradnju novih te rekonstrukciju postojećih elektroenergetskih objekata. Izvori financiranja investicija u sljedećoj godini bit će sa 23 posto slobodna amortizacija, iz naknada za priključke izdvojit će se 22 posto, iz kredita u korištenju 25 posto, a iz novih kredita 30 posto odnosno oko 100 milijuna eura.
Među strateškim investicijama HEP grupe su završni radovi na izgradnji novog plinskog bloka od 100 MW-a u TE-TO Zagreb, izgradnja prve hrvatske hidroelektrane HE Lešće od 42 MW-a čiji se završetak očekuje krajem 2009., dok se u proljeće iduće godine počinje s gradnjom TE Sisak, snage 230 MW-a, i rokom završetka polovicom 2011.
Prema najavama Uprave, sljedeće se godine nastavlja bez odgađanja i priprema izgradnje TE Slavonija (400 MW) i HE Ombla (48 MW) te joint-venture ulaganja na izgradnji vjetroelektrana snage 60 MW u kninskom zaleđu.
Također, nastavlja se izgradnja dalekovoda (2x400 kW) Ernestinovo-Pecs čiji je rok izgradnje proljeće 2010. kao i novog nacionalnog dispečerskog centra.
|
Daljnje planove izgradnje velikih proizvodnih objekata kao što su nove termoelektrane Dalmacija (400 MW) i zamjenski blok TE Plomin 3 snage 500 MW (na ugljen) prilagodit će novoj strategiji energetskog razvitka RH čije se dovršenje očekuje u 2009.
"Iako ne želimo preteći odluku vlasnika odnosno Hrvatske vlade o gradnji nuklearne elektrane, ako oni donesu pozitivnu odluku krenut ćemo u gradnju na najoptimalniji način. Činjenica jest da ukoliko bismo krenuli sada nuklearno postrojenje ne bi moglo proraditi do 2020. godine", kazao je Mravak.
Iako, kaže on, nema mjesta medijskim prognozama o "energetskom slomu HEP-a" Hrvatskoj će iza 2020. bez nuklearne elektrane biti vrlo teško pokrivati potrebe za električnom energijom.
Mravak je upozorio da se HEP nalazi na tržištu i ako se Hrvatska odluči na skupe izvore energije (plin, obnovljivi izvori, lož ulje) u budućnosti će na međunarodnom tržištu biti okružena puno jeftinijom električnom energijom, a svoje će kapacitete morati nastaviti koristiti da ne propadnu.
"Gubitke koji će nastati zbog najskupljih izvora proizvodnje morat će netko platiti, a to će u krajnjoj liniji biti kućanstva", upozorava Mravak.
Prema njegovim riječima do srpnja sljedeće godine za kućanstva se ne očekuje promjena cijene struje, a obzirom na potpunu liberalizaciju tržišta HEP očekuje da će kao najpovoljniji opskrbljivač privući veći dio od 3.400 povlaštenih kupaca (na koje se odnosi 46 posto ukupne potrošnje električne energije) koji moraju izabrati opskrbljivača izvan sustava javne usluge.
Od 1.siječnja na snagu stupa i nova organizacija HEP dioničkog društva koju su izradili Ekonomski fakultet i FER, koja predstavlja "pliću" piramidu upravljanja i prema kojoj su uvedene funkcije strategija, financije, komercijala, proizvodne djelatnosti (neregulirane) i mrežne djelatnosti (regulirane).
Istovremeno, ukidaju se Direkcija za ekonomske poslove, Direkcija za opće, pravne i kadrovske poslove te Direkcija za razvoj, a uvode se svakih 15 dana kolegiji Uprave s direktorima HEP Proizvodnje, HEP-ODS, HEP-OPS i HEP Opskrba. (Bankamagazin)
|
|
|
|