31.05.2011.
HEP: Dobit u 2010. veća od 1,46 mlrd kuna
Kako je Vlada početkom travnja donijela odluku da se polovica dobiti državnih tvrtki isplati, u proračun bi se moglo sliti i 700 milijuna kuna
HEP grupa je u 2010. godini ostvarila čak 1,43 milijardi kuna konsolidirane dobiti, a doda li se tome 25,3 milijuna kuna sveobuhvatne dobiti, ukupna dobit iznosi 1,46 milijardi kuna, objavila je kompanija u utorak.
Kako je Vlada početkom travnja donijela odluku da se najmanje polovica iznosa dobiti u društvima u državnom vlasništvu isplati, što još treba potvrditi skupština HEP-a, čini se da bi se u državni proračun moglo sliti i do 700 milijuna kuna.
Iz HEP-a, koji od rujna 2009. vodi Leo Begović, ističu da prošlogodišnji rezultat predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na onaj iz 2009. kada je dobit Grupe iznosila samo 154,4 milijuna kuna.
Istodobno, sam HEP d.d. ostvario je 1,01 milijardu kuna sveobuhvatne dobiti ili više nego trostruko u odnosu na prethodnu godinu kada je dobit bila 297 milijuna kuna.
Poslovni prihodi HEP grupe lani su povećani 2,6 posto na 12,92 milijarde kuna, dok ukupni prihodi iznose više od 13 milijardi kuna. Više od 90 posto prihoda čine prihodi od prodaje električne i toplinske energije koji su ukupno porasli 1,4 posto, što je, kako se navodi, odraz stagniranja gospodarskih aktivnosti i potrošnje energije. Jedino su prihodi od prodaje plina imali veći rast i to zbog korekcije prodajne cijene uslijed rasta cijene plina za distributere.
Od ostalih prihoda došlo je do povećanja prihoda od usluga te prihoda vezanih za naplatu utuženih i prethodno rezerviranih potraživanja od kupaca, pojašnjavaju iz HEP-a. Istodobno, troškovi poslovanja lani su smanjeni za više od 10 posto, na 10,75 milijardi kuna.
Poslovni prihod HEP-a d.d. lani je bio 12,34 milijarde kuna ili 3,4 posto više nego godinu prije, što je, pojašnjavaju, ostvareno povećanjem prihoda od prodaje električne energije na inozemnom tržištu, a uglavnom se radi o tzv. noćnim viškovima električne energije iz proizvodnje u hidroelektranama u razdobljima natprosječnih dotoka vode.
"Natprosječno visoki dotoci vode, uz dobru raspoloživost hidroelektrana, omogućili su rekordnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama i smanjenje proizvodnje u termoelektranama na lož ulje te uvoza električne energije. Osim toga, nabavne cijene električne energije iz uvoza bile su niže nego u 2009. što je sve dovelo do značajne uštede u varijabilnim troškovima proizvodnje. Za razliku od električne energije, nabavne cijene svih energetskih goriva porasle su u 2010. godini", kažu u HEP-u.
|
HEP potražuje od kupaca 1,73 mlrd kuna
Lani ostvarena investicijska ulaganja u izgradnju novih energetskih postrojenja te zamjene i rekonstrukcije postojećih dosegla su blizu 1,7 milijardi kuna, čime je HEP grupa zadržala položaj jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj, napominju iz tvrtke.
U elektroenergetski sustav uključena je nova hidroelektrana Lešće - prva koja je u Hrvatskoj izgrađena od osamostaljenja. Od novih proizvodnih objekata HEP priprema izgradnju hidroelektrane Ombla snage 68 MW i zamjenski blok od 500 MW na ugljen u termoelektrani Plomin.
Iz HEP-a ističu da su tijekom prošle godine na hrvatskom tržištu električne energije postali aktivni i drugi opskrbljivači izvan HEP grupe, koji su preuzeli neke kupce od HEP Opskrbe. Procjenjuje se da je njihov tržišni udio zasad manji od 1 posto.
Krajem prošle godine ukupne dugoročne obveze HEP grupe iznosile su 4,39 milijardi kuna ili 176 milijuna kuna manje nego krajem 2009., a od spomenutog iznosa 2,86 milijardi kuna odnosi se na obveze prema bankama.
Kratkoročne obveze HEP grupe iznosile su 3,99 milijardi kuna ili 694 milijuna kuna manje nego godinu prije, a pritom najveći udio od 1,55 milijardi kuna imaju obveze prema dobavljačima.
Krajem 2010. HEP je od kupaca potraživao 1,73 milijarde kuna pri čemu se na gospodarstvo odnosi 1,35 milijardi kuna, a na kućanstva 336,8 milijuna kuna. To je više nego u 2009. godini kada su potraživanja od gospodarstva bila 1,1 milijardi, a od građana 270 milijuna kuna.
Rezervacije za sumnjiva i sporna potraživanja iznose 575,4 milijuna kuna i u godinu dana narasla su za 173 milijuna kuna.
Najveći udio u potraživanjima imaju ona nedospjela (1,04 milijarde kuna), no čak 1278 milijuna kuna odnosi se na potraživanja starija od 90 dana. (Bankamagazin)
|
|
 |
|