|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
dr. sc. Danko Matasović
|
|
|
|
|
Oprezno s alkoholom
Alkoholna i jaka alkoholna pića posebna su skupina prehrambene robe i uživala duge tradicije proizvodnje i prometa, u kojima alkohol ima, pri umjerenoj potrošnji, blago stimulirajuće djelovanje. Ali to su i proizvodi koji pri prekomjernom uživanju stvaraju ovisnike i naviku, koja može dovesti do alkoholizma s teškim posljedicama za zdravlje ljudi. Kako se radi o teškoj socijalnoj i društvenoj bolesti, prilično raširenoj u našem narodu, predlažem da prije nego nastavite čitanje ovog dijela prikaza poznavanja prehrambene robe, posebice tradicionalnih hrvatskih proizvoda, u dućanu u kojem prodajete ili kupujete prehrambene proizvode pronađete i pročitate upozorenje o zabrani prodaje alkoholnih i duhanskih proizvoda osobama mlađima od 18 godina.
Sa svoje strane tu osnovnu informaciju dopunio bih pitanjem: što je sa starijim od 18 godina?, zašto je tako i kako se uopće odgovorno odnositi prema prodaji tih, zakonski dozvoljenih, ali zdravstveno potencijalno opasnih proizvoda.
Onima koje takvo upozorenje, naučeno u ranijem školovanju i vlastita razmišljenja nisu dovoljni, preporučio bih da makar na čas pogledaju kraći izvadak iz udžbeničke literature ili, još bolje, pogledaju što se o alkoholizmu i alkoholnoj bolesti uči tijekom strukovnog školovanja ili piše u navedenom (op. cit. poglavlje 6.4., str. 137-140) ili drugim udžbenicima koje ste rabili tijekom školovanja.
Posebna skupina proizvoda u prometu
Ovakvo, pomalo drastično, upozorenje čini mi se potrebnim, tim prije što se radi o za trgovinu vrlo interesantnim proizvodima i problemu kojem se, po mom skromnom mišljenju, u Hrvatskoj ne poklanja dovoljno pozornosti. Alkoholna pića, posebice pivo, vino i jaka alkoholna pića čine nezaobilaznu skupinu atraktivnih i traženih proizvoda u svakoj trgovini prehrambene robe, čine je ljepšom, privlače kupce i povećavaju promet ostale prehrambene robe i uživala.
Sukladno, već nekoliko puta isticanim, procesima usklađivanja domaćih propisa s direktivama EU, među novim Zakonima i izvedbenim propisima (Pravilnicima) u novije doba dobili smo cijeli niz novih ili “redizajniranih” prehrambenih propisa (Zakoni i Pravilnici) i razmjerno novi Pravilnik o jakim alkoholnim pićima (Narodne novine br. 172/04 i 73/07).
Neovisno o subjektivnoj procjeni razrađenosti i primjenjljivosti tog Pravilnika u našim prilikama (u svakom slučaju primjedbi i zahtjeva za doradu i poboljšanje uvijek će biti!), ostaje činjenica, da smo dobili nove smjernice za obveznu primjenu i na tom osjetljivom području primjene prehrambenog prava.
U skupinu alkoholnih pića ubrajaju se sva pića koja sadrže više od 2% a najviše 15% vol. alkohola (prvenstveno pivo i vina). U jaka alkoholna pića razvrstavaju se proizvodi koji sadrže najmanje (minimalno) 15% vol. alkohola. Sva pića (pa i ona koja se ne smatraju alkoholnim) koja sadrže više od 1,2% alkohola moraju biti posebno označena s obzirom na sve komponente koje sadrži alkohol.
|
Reklamiranje alkoholnih pića, duhana i duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj nije dozvoljeno. Uvjeti i način obavješćivanja potrošača o svojstvima piva te vrhunskih vina s oznakom kontroliranog podrijetla, predikatnih vina i arhivskih vina, ne smatra se reklamiranjem.
Temeljem Zakona o vinu u Republici Hrvatskoj vino se smatra prehrambenim proizvodom. Zaštita oznaka jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske (za sada loza, stara šljivovica, slavonska šljivovica i travarica), te likera (pelinkovac i zadarski maraschino) također je uređena posebnim propisima (Pravilnikom o priznavanju i zaštiti oznaka jakih i aromatiziranih alkoholnih pića, Narodne novine br. 20/07).
Jaka alkoholna pića stavljaju se u promet samo u originalnom pakovanju, hermetički zatvorena, propisno označena i deklarirana. Rok valjanosti nije im ograničen.
Kod nas, kao i u svim civiliziranim zemljama svijeta, na alkohol i alkoholna pića plaća se poseban porez, što se obvezno deklarira i označava zaštitnim markicama na pakovinama zapremine od 0,25 L do 5,00 L. Markice jamče, da je na alkohol, što se troši na domaćem tržištu, plaćen porez ili posebna carinska pristojba za uvozne proizvode.
Alkoholna pića su razmjerno skupi proizvodi, najčešće pakirani u privlačnoj ambalaži nenametljivo i ukusno smješteni na prodajnim policama i posebnim (izdvojenim!) odjelima prodavaonica prehrambene robe. Ponuda, raznolikost i odabir ponude alkoholnih, jakih i aromatiziranih alkoholnih pića u dućanima stvaraju dojam bogatstva i kvalitete ponude u specijaliziranim i prodavaonicama općega tipa.
Duga tradicija proizvodnje i uživanja ljekovitih likera
Prvi pouzdani zapisi o dobivanju alkohola i proizvodnji alkoholnih destilata bili su poznati u Europi tek oko 1150. godine, kada je magistar Salernus (umro 1169.) opisao postupak dobivanja “goruće vode” (aqua ardens) nekim oblikom destilacije vina, temeljem znatno starijih iskustava arapskih alkemičara.
Biskupu Arnoldu Magnusu (1193.-1280.) dugujemo vrlo stare zapise o tehničkom napretku na području onovremene destilacije, a glasovitom katalonskom liječniku Arnoldu iz Villanove (1238.-1311.) iscrpne zapise o ljekovitim svojstvima vina, aromatiziranih vina i drugih “alkoholnih pripravaka”, koji su u 15. i kasnijim stoljećima (Liber de Arte Destilando oko 1500.) prevedeni na njemački jezik i poznati i u našim krajevima.
Suvremena kretanja prema “prirodnom liječenju” postupno rehabilitiraju vinske tonike i “ljekovita vina” (naglasak na lijeku a ne alkoholu!). Duga je tradicija proizvodnje i kvaliteta “samostanskih tonika” ili samostanskih likera, kao što su, primjerice, imenom i tajnom zaštićeni svjetski poznati francuski benediktin (bénédictine) i šartrez (chartreuse).
|
Bénédictine (benediktin) je glasoviti francuski “samostanski” liker koji se po postupku brata Bernarda Vincellija proizvodi u benediktinskom samostanu Fécamp na obali La Mancha od 1519. godine kao poboljšana verzija starijeg i složenijeg likera chartreuse (šartrez).
Chartreuse se proiz-vodi po strogo tajnom i dobro čuvanom, postupku iz oko 130 razlitih alpskih trava i začina od 1735. godine u kartuzijanskom samostanu nedaleko od Grenobla u francuskim Alpama. U prošlosti su se obim likerima, pored osebujunog i vrlo cijenjenog okusa i mirisa, pripisivala gotovo univerzalna ljekovita svojstva u liječenju mnogih bolesti od probavnih smetnji do kuge. Danas su uzor ili model različitih biljnih likera koji tradicionalno i uspješno proizvode diljem Europe.
Tradicionalni domaći proizvodi vrhunske kvalitete iz skupine biljnih (npr. pelinkovac) i voćnih (npr. zadarski maraschino) likera, koji ostvaruju zahtjeve za pravo isticanja oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda jakih alkoholnih i aromatiziranih pića (v. gore) i, u domaćoj trgovini vrlo prisutna jaka alkoholna pića koja se proizvode po posebnim postupcima, (v. zaključnu natuknicu u ovom prikazu) i aromatizirane rakije (najčešće sa žitnim rakijama i obvezno alkoholom biljnog podrijetla), a predmetom su posebne obrade izvan okvira tradicionalnih hrvatskih proizvoda.
Jaka alkoholna pića na bazi vinskih destilata i vinskog alkohola
Vinski destilat (najmanje 4,5 i najviše 75 vol.% alkohola) i vinski alkohol (udio alkohola najmanje 90 vol.%.) osnova su i cijenjene sirovine u proizvodnji rakija od grožđa kao što su cognac (konjak), armanjak, različiti vinjaci, domaći konjak i drugi proizvodi proizvedeni prema uzoru na taj tradicionalni francuski proizvod zaštićenog imena i kvalitete.
U skupinu rakija koje se dobivaju destilacijom prevrelih komina od grožđa, vina, musulja i vinskih taloga ubrajaju se i domaći vinjak, lozovača (loza i travarica, označene su kao proizvodi iz Hrvatske), komovica, droždenka, vinovica, grappa i mnoga slična jaka alkoholna pića česta su na policama domaće trgovine.
Cognac (konjak) – zaštičeno ime i izvornu kvalitetu s područja francuske pokrajine Charante (šarant) jamči država od 1909., posebni propisi i posebe oznake odabranih proizvođača. Poznatost, ime, tradicija i posebna zaštita tih razmjerno velikih (ili malih!) proizvođača kao što su Martell (martel) (utemeljen 1715.), Remy Martin (remi marten), Henessy (enesi) (1725.), ili Salignac (salinjak), Hine (in), Otard (otar) (također utemeljeni u XVIII. stoljeću) i nešto noviji Courvoisier (kurvoazje), Bisquit Dubouche (biski dibuše, Hardi (ardi) ili Camus (kami) jamče njihovu visoku kakvoću i cijenu tradicionalnih proizvoda.
|
U skupinu rakija koje se dobivaju destilacijom prevrelih komina od grožđa, vina, musulja i vinskih taloga ubrajaju se i domaći vinjak, loza i travarica, komovica, droždenka, vinovica, grappa i mnoga slična jaka alkoholna pića česta na policama domaće trgovine.
Vinjak, kao domaća inačica tog poznatog i priznatog užvala, s kojim se uspoređuje, prema kojem se označava i vrednuje, dobiva se od vinskog destilata koji je dulje odležao u bačvama od hrastovog drveta. Slični proizvodi osim iz Hrvatske, dolaze nam iz nama susjednih zemalja pod imenom vinjak, kao Weinbrand iz Njemačka, kao brandy iz Portugala i Italije, kognac iz Španjolske, metaxa iz Grčke i sl.
Sukladno nekoj našoj nedovoljno definiranoj i zakonski neuređenoj tradiciji, vjerojatno je da će vam u većini domaćih ugostiteljskih objekata u kojima se poslužuju jaka alkoholna pića pod imenom konjak poslužiti domaći brandy ili, u najboljem slučaju, brandy. U široj skupini rakija od ili s vinskim destilatom kvalitetom i cijenom u novije vrijeme kod domaćih kupaca cijenjen je i rado se kupuje “albanski konjak” Skenderbeg i slični proizvodi.
Brandy se dobiva od vinskog destilata destiliranog najmanje na 86% vol. alkohola ili mješavinama u kojima vinski destilat prelazi više od 50% vol. alkohola u gotovom proizvodu. Domaći brandy proizvodi se tradicionalnim postupkom miješanjem odabranih alkohola poljoprivrednog podrijetla, vinskog destilata (najmanje 30% vol. alkohola), prirodnih aromatskih tvari (bonifikatora, najčešće uvoznog podrijetla) i bojila (karamela) kao jako alkoholno piće proizvedeno posebnim postupkom.
Kao omiljeno piće u mnogim skupinama potrošača kod nas mnogo se trošio i još uvijek se troši, a kako nema valjanih razloga (po mom, ne odviše obvezujućem, mišljenju) da se deklariranoj “tradicionalnoj recepturi” i sastavu tog omiljenog pića ne dade status “izvornog hrvatskog proizvoda” i pravo isticaja zaštićene oznake “jako alkoholno piće podrijetlom iz Hrvatske”.
U skupini brandyja uvoznog podrijetla poznatiji su talijanski Stock i Vecchia Romagna uz povremenu ponudu drugih licencnih ili sličnih uvoznih proizvoda.
|
Loza (lozovača) dobiva se destilacijom komine prevrelog grožđa od kojeg nije otakano vino ili je otakano samo malim dijelom. Jako alkoholno piće sadrži od 40 do 55 vol.% alkohola odlikuje se specifičnom aromom i okusom s dobrim aperativnim svojstvima. U Hrvatskoj se mnogo proizvodi, kao proizvod niže kakvoće i mješavina s komovicom. Komovici i lozi u ovojh skupini proizvoda mogu se pribrojiti drožđenka i vinovica.
Onima koji su skloni istraživanju uzroka, ne uvijek potrebnih, promjena domaćih propisa bilo bi interesantno istražiti razloge zbog kojih je i zašto u izmjenama i dopunama osnovnog Pravilnika o alkoholnim pićima (iz razmjerno bliske 2004. godine) bilo potrebno već 2007. godine unijeti promjenu koja glasi: “lozovača (loza)” mijenja se i glasi “loza”?
Travarica druga je rakija koja može nositi oznaku podrijetlom iz Hrvatske, a dobiva se aromatiziranjem jeftinijih vrsta rakije, osobito komovice, različitim travama. Trave i aromatično bilje dodaju se rakiji uz naknadnu destilaciju ili bez nje. Po postupku dobivanja, izborom aromatičnog bilja i senzorskim svojstvima bliske su biljnim likerima.
Šljivovica i voćne rakije
Otkriće postupka destilacije vina i prevrelih vinskih komina nije otvorilo samo put prema jakim alkoholnim pićima ili alkoholom obogaćenim vinima i vinskim pripravcima nego i, možda još više, prema mnogobrojnim voćnim rakijama, tradicionalno prisutnim u mnogim zemljama (posebice umjerenog klimatskog područja) svijeta. Voćne rakije dobivaju se praktično istim postupkom kao rakije od grožđa destilacijom prevrelih masulja (kljuka), matičnih voćnih sokova i/ili komina šljiva, krušaka, bresaka, višanja, trešanja, marelica (kajsija), jabuka, oskoruša, smokava, rogača, dudova, kupina, malina, brusnica, bazge i drugog voća i šumskih plodova.
(Više u časopisu Suvremena trgovina)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|