|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
dipl. polit. Ana Knežević
|
|
|
|
|
Vrijeme je za dostojanstven rad za dostojanstven život
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, kao punopravni član Međunarodne konfederacije sindikata/ITUC, te kao jedini punopravni član Europske konfederacije sindikata, ne želeći tolerirati sadašnji položaj hrvatskog radnika, solidarizirajući se s radnicima diljem svijeta, pridružuje se kampanji Dostojanstven rad za dostojanstven život, koju zajednički provode Međunarodna konfederacija sindikata, Global Progressive Forum, Social Alert i Solidar te Europska konfederacija sindikata.
Cilj kampanje je:
• Podizati razinu svijesti o dostojanstvenom radu među građanima, kreatorima politike, donositeljima odluka i ključnim institucijama;
• Pokazati da je dostojanstveni rad jedini održivi izlaz iz siromaštva te da je ključan za izgradnju demokracije i socijalne kohezije;
• Ugraditi dostojanstveni rad u srž razvojnih, ekonomskih, trgovinskih, financijskih i socijalnih politika na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini.
Što čini rad “dostojanstvenim“?
Dostojanstveni rad je strategija u cilju ostvarivanja održivog razvoja usmjerenog na ljude. Dostojanstveni rad ključni je element u izgradnji pravednih, ravnopravnih i inkluzivnih društava koji se temelje na načelima stvaranja radnih mjesta, na načelima prava radnika, jednakosti žena i muškaraca, socijalne zaštite i socijalnog dijaloga.
Dostojanstveni rad znači jednak pristup zaposlenju bez diskriminacije.
Dostojanstven rad znači plaća od koje radnici mogu živjeti kako bi omogućili sebi i svojim obiteljima dostojanstven život. Dostojanstven rad znači socijalnu zaštitu u slučaju bolesti, trudnoće i uspona i padova koje svi mi proživljavamo u svojim životima. Dostojanstven rad znači biti slobodan od eksploatacije. Dostojanstven rad znači dopustiti ljudima da se organiziraju i zastupaju svoje interese kolektivno kroz sindikate te da se uključe u istinski dijalog kao građani i radnici.
|
Zašto trebamo dostojanstveni rad
Rast nije dovoljan! Međunarodna trgovina i gospodarski rast nisu sami po sebi dovoljni da bi se iskorijenilo siromaštvo. U brojnim zemljama bogatstvo je stalno koncentrirano u rukama nekolicine. Rastu nejednakosti među industrijaliziranim društvima i društvima u razvoju, kao i unutar njih. Dostojanstveni rad je ključni mehanizam kojim se bogatstvo može preraspodijeliti a siromaštvo smanjiti.
Unatoč svjetskom ekonomskom boomu, većini svjetske populacije se život ipak nije poboljšao.
Uz značajnu nezaposlenost mnogi su zaposleni ispod svoje razine ili nisu plaćeni za posao kojeg obavljaju. Polovina svjetske radne snage zarađuje manje od 2 $ dnevno. 12.3 milijuna žena i muškaraca radi u ropstvu. 200 milijuna djece ispod 15 godina radi umjesto da ide u školu. Svake godine 2.2 milijuna ljudi umire zbog nesreća i bolesti vezanih za radno mjesto.
Ljudi u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju rade više za manje novca, a sve više ljudi – uglavnom žene – su prisiljeni zarađivati u takozvanoj neformalnoj ekonomiji, bez socijalne zaštite i prava i na nesigurnim radnim mjestima. U međuvremenu poduzeća prijete outsourcingom da bi snizili plaće i prava poput prava na kolektivno pregovaranje i štrajk. Sindikalisti koji se bore protiv takvih trendova gube posao, prijeti im se, stavlja u zatvor pa čak i ubija.
Samo međunarodni sustav temeljen na solidarnosti i poštovanju ljudskih prava, kao što je zajamčeno konvencijama Ujedinjenih naroda i Međunarodne organizacije rada (ILO), može zaustaviti ove trendove. Pozivamo naše vlade da potpišu ove konvencije, da ih hitno provedu te da dostojanstven rad stave na prvo mjesto prilikom kreiranja politika.
Nije svaki posao dobar posao! U svijetu 1.4 milijarda ljudi radi ali i dalje živi s manje od 2 $ dnevno. Oni ovise o prekarnim, nesigurnim uvjetima rada. Iako je sasvim jasno da je zapošljavanje od ključne važnosti za smanjenje siromaštva, jedino dostojanstven rad može omogućiti ljudima i doista dostojanstven život.
Svi ljudi imaju pravo na rad, na dobre uvjete rada i na dovoljno primanja za svoje osnovne ekonomske, socijalne i obiteljske potrebe, a to pravo bi trebalo provoditi osiguravanjem prikladnih plaća za život. Svi radnici imaju pravo na osnivanje i pristupanje sindikatima te na kolektivno pregovaranje sa svojim poslodavcima, a sve međunarodne organizacije, vlade i poduzeća moraju ispuniti svoja obećanja da će poštovati ljudska prava radnika.
Vlade trebaju ojačati i proširiti pokrivenost socijalnom zaštitom osiguravajući tako pristup socijalnoj sigurnosti, mirovinama, naknadama za nezaposlene, zaštiti materinstva i kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve. Ove bi beneficije trebale biti dostupne svima, uključujući i radnike u tzv. neformalnoj ekonomiji.
|
Trebaju se promijeniti nepoštena pravila trgovanja i osigurati da se trgovinski sporazumi koriste kao instrument dostojanstvenog rada, održivog razvoja i ovlaštenja svjetskih radnika, žena, nezaposlenih i siromašnih.
Obvezujući mehanizmi za promoviranje i provođenje dostojanstvenog rada, uključujući temeljne standarde rada, moraju biti uključeni u trgovinske sporazume. Vlade moraju prestati sklapati trgovinske dogovore koji štete siromašnima, stvaraju nezaposlenost i vode ka izrabljivanju. Treba saslušati zahtjeve radničkih organizacija i ostatak civilnog društva.
Treba osigurati da prioriteti međunarodnih financijskih institucija sadrže socijalna i ekološka pitanja. Posebice treba zaustaviti uvjete kredita i zajmova zbog kojih države moraju deregulirati tržišta rada, smanjiti javnu potrošnju i privatizirati javne usluge na štetu kvalitete i pristupa.
Svi projekti financirani od strane tih institucija se u svom provođenju moraju pridržavati temeljnih standarda Međunarodne organizacije rada. Treba osigurati da se vlade bogatih zemalja pridržavaju svoje obveze da povećaju razinu službene pomoći zemljama u razvoju na barem 0.7% BDP-a. Adekvatno financiranje razvoja je imperativ ako se žele postići UN-ovi Milenijski ciljevi razvoja.
Treba osigurati da se radnici migranti ne izrabljuju te da imaju ista prava kao i drugi radnici ratificiranjem relevantnih konvencija MOR-a i Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji UN-a iz 1990.
Krajnje je vrijeme da počnemo stvarati dostojanstveni rad
Svake godine ...
• Borci za dostojanstven rad se otpuštaju, izloženi su prijetnjama, zlostavljanju pa čak i ubojstvima: više od stotinu sindikalista biva ubijeno, nekoliko tisuća završi u zatvoru, mučeni, i često osuđivani na dugotrajne kazne zatvora.
• Stotine tisuća radnika gube posao samo zato što su pokušali organizirati sindikat ili provoditi sindikalne aktivnosti na svojim radnim mjestima.
• Preko 2.2 milijuna ljudi umire kao posljedica profesionalnih bolesti ili nesreća na radu.
• Oko 200 milijuna djece u dobi od 5 do 14 godina ide na posao umjesto u školu.
• Oko 12.3 milijuna ljudi moraju prisilno raditi.
Iz godine u godinu, radna mjesta postaju sve nesigurnija, nestabilnija i uskraćuje im se socijalna zaštita, dok s druge strane raste pritisak na radno zakonodavstvo i konvencije MOR-a. Općenito uzevši, bilježi se manjak dostojanstvenog rada.
Ovakva situacija utječe prije svega na...
... mlade osobe
• 85 milijuna mladih ljudi je nezaposleno. Puno veći broj je podzaposlen.
• Do 93% svih radnih mjesta dostupnih mladima jesu neformalni i nezaštićeni poslovi, gdje su plaće 44% niže nego u formalnoj ekonomiji, te nema zaštite i naknada.
|
... žene
• Žene u prosjeku zarađuju 2/3 od iznosa kojeg zarađuju muškarci.
• Žene čine većinu radnika u svijetu koji rade na nepuno radno vrijeme – između 60% i 90%. U Europskoj uniji, 83% radnika na nepuno radno vrijeme čine žene.
Nova svjetska kampanja ITUC-a –Međunarodne konfederacije sindikata “Dostojan rad za dostojan život žena” pokrenuta je na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, a događaje će organizirati 67 nacionalnih sindikalnih središnjica iz 52 države diljem svijeta, među kojima i SSSH. Ravnopravnost spolova će biti jedna od glavnih karakteristika Svjetskog dana dostojnog rada, globalne sindikalne inicijative koja će se odvijati 7. listopada 2008. godine.
Gotovo u svakoj državi žene su suočene s višestrukim oblicima diskriminacije, kako na razini politike, tako i u praksi svakodnevnog života. Mladim ženama posebno je teško pronaći mjesto na tržištu rada, budući da su poslodavci obično skloniji mladim muškarcima. Razlika u plaćama između spolova i dalje postoji čak i u državama s najnaprednijim zakonodavstvom protiv diskriminacije.
Ženama koje napuste tržište rada kako bi se brinule za svoju djecu teško je ponovo ući na tržište rada jednom kad im djeca odrastu. Također, s obzirom na česte prekide u karijeri, žene su natprosječno predstavljene u grupi starijih osoba s niskim primanjima. Položaj žena u zemljama u razvoju zasigurno je među najnepovoljnijima.
Danas radi ukupno 1,2 milijarde žena – gotovo 40 posto ukupnog broja radnika u svijetu – a ipak žene:
• zarađuju 12 do 60 posto manje od njihovih muških kolega, čak i kod zanimanja kao što su medicinske sestre i učitelji,
• čine sve veći udio (60%) svjetske populacije siromašnih i siromašnih radnika,
• suočene su s višom razinom nezaposlenosti nego ikad prije (81,8 milijuna žena u 2006.),
• koncentrirane su na nisko plaćenim, nezaštićenim, privremenim i neformalnim radnim mjestima,
• nedostaje im zaštita majčinstva i suočavaju se s nasiljem i seksualnim zlostavljanjem na svakom radnom mjestu ili u njegovoj blizini,
• ne uživaju istu razinu socijalne zaštite kao njihovi muški kolege.
Ova kampanja predstavlja važnu priliku za ojačanje spolne jednakosti na radnom mjestu i u sindikatima. Poznato nam je da su kampanje usmjerene specifično na žene, a koje se bave pitanjima od važnosti ženama, učinkovite. One pokazuju da su sindikati, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, ženama važni. One također pomažu u dovođenju žena u sindikate i unapređenju njihove jednakosti na radnom mjestu.
|
Iskustvo pokazuje da kampanje usmjerene na žene i pitanja od važnosti ženama:
• povećavaju članstvo u sindikatima do 150 posto,
• povećavaju političku podršku organiziranju žena na nacionalnoj razini,
• potiču sindikate i nacionalne središnjice na promicanje kvalitetnijeg radnog zakonodavstva kako bi se spriječile diskriminacijske politike i prakse te kako bi se promovirala kvalitetnija zaštita majčinstva, skrbi za djecu, jednakosti plaća i zaštite od seksualnog zlostavljanja.
|
|
Cilj je ove kampanje svijet u kojem ....
|
• Gospodarski rast i dostojanstvo čovjeka idu ruku pod ruku;
• Prava radnika se smatraju temeljem razvoja, ekonomskih, financijskih, trgovinskih i socijalnih politika;
• Dostojanstveni rad se ne smatra domenom bogatih zemalja već mogućnošću za održivi razvoj u čitavom svijetu;
• Temeljni radni standardi Međunarodne organizacije rada, kao specijalizirane ustanove UN-a, se poštuju u svakoj zemlji;
• Strategije dostojanstvenog rada se razvijaju i provode na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
• Javna rasprava se vodi oko odluka koje se donose na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, te se iste donose uz uključenost direktno pogođenih;
• Poduzeća prepoznaju dostojanstven rad kao ključnu komponentu njihovih poslovnih strategija;
• Uvažavanje organizacija civilnog društva iz zemalja u razvoju od strane europskih političara u odnosu na relevantnost dostojanstvenog rada kao temeljnog koraka kako bi se ostvario život u dostojanstvu, bolji standardi življenja i mogućnost izbavljenja iz siromaštva;
• Dostojanstven rad je shvaćen i prihvaćen kao pravo u zemljama u razvoju kao i u razvijenim zemljama.
Pokretanje akcija za dostojanstven rad za dostojanstven život
Kampanja Dostojanstven rad za dostojanstven život bit će usmjerena na mlade, sindikalne aktiviste, nevladine organizacije i donositelje odluka u industrijaliziranim ali i u zemljama u razvoju. Koristit će se različitim sredstvima i strategijama prilagođenima različitoj publici. Između ostalog:
• Medijska kampanja kojom bi se dostojanstven rad učinio prepoznatljivim pojmom među građanima;
• Edukacijski materijal i alati o dostojanstvenom radu koji bi se dijelili na međunarodnim skupovima mladih;
• Mobiliziranje ljudi u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju;
• Lobiranje kod država članica G8, EU, međunarodnih financijskih institucija;
• Sudjelovanje u skupovima međunarodnog civilnog društva, kao što je Svjetski socijalni forum;
• Objavljivanje povelje o dostojanstvenom radu;
• Seminari s ključnim europskim političarima i donositeljima odluka o utjecaju dostojanstvenog rada na socijalnu koheziju u industrijaliziranim zemljama i zemljama u razvoju;
• Projekt Dostojanstven rad za razvoj koji će se usredotočiti na utjecaj dostojanstvenog rada na iskorjenjivanje siromaštva. Bit će provedeno osam istraživanja koji će se koristiti kao potpora kampanji Dostojanstven rad za dostojanstven život.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|