07.10.2014.
U Hrvatskoj siva ekonomija daleko iznad europskog prosjeka
U Hrvatskoj siva ekonomija iznosi 13 milijardi eura ili oko 28 posto ukupnog BDP-a, što je otprilike na razini prosjeka zemalja istočne Europe i znatno više od 18,5 posto koliki je taj prosjek u Europi.
Pokazalo je to danas predstavljeno istraživanje o sivoj ekonomiji i povezanosti s elektroničkim plaćanjem kartičarske kompanije Visa Europe, konzultantske kuće A.T. Kearney i stručnjaka za to područje Fridericha Schneidera.
Istraživanje je provedeno ove godine prvi put i u Hrvatskoj i to jednakom metodologijom kao i u još 30 europskih država.
Ta se metodologija koristi u cijeloj Europi i razlikuju se od one Državnog zavoda za statistiku, a i podaci iz istraživanja razlikuju se od brojki koje objavljuje hrvatska Vlada, kazao je na predstavljanju predstavnik kuće A.T. Kearney Domen Zadravec.
Smatra i da visoka razina sive ekonomije u Hrvatskoj blizu 30 posto znači da se po tom pitanju nešto treba učiniti, a jedno od glavnih rješenja za to ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu je povećanje elektroničkih transakcija ili plaćanja elektroničkim putem.
Iako su digitalizacija, internet i mobilni uređaji sveprisutni u životu ljudi u cijelom svijetu, ipak se još uvijek puno transakcija obavlja gotovinom jer ona nije toliko vidljiva i njome se, kako je kazao, najlakše ulazi u sivu ekonomiju.
Iznio je i podatke da u zapadnoj Europi siva ekonomija ima udjel od 10 do 15 posto u BDP-u, pri čemu su u tome 'vodeće' najveće zemlje poput Njemačke (gdje samo na crno radi 30 do 35 posto od ukupnog radnog stanovništva), Velike Britanije, Španjolske, Italije i Francuske jer imaju i ogroman volumen BDP-a, dok je to primjerice u Švicarskoj tek 7 posto, a u Hrvatskoj 28 posto, slično kao u Rumunjskoj, Litvi, Latviji i Estoniji.
Country menadžerica Visa Europe Gorana Perišić Kranjčec dodala je da su dvije ključne oznake sive ekonomije, pa i u Hrvatskoj, neprijavljen ili rad na crno (koji 'zauzima' dvije trećine te ekonomije) te neprijavljivanje punog opsega poslovne djelatnosti.
Prema sektorima najviše rada na crno i sive ekonomije u Hrvatskoj je u građevinarstvu, trgovini i turizmu.
Iako se udjel sive ekonomije u Hrvatskoj od 2009. do 2013. prema istraživanju blago smanjivao svake godine, sa oko 30 posto, na oko 28 posto u 2013. kada je uvedena fiskalizacija, što po Perišić Kranjčec, može imati utjecaja na to smanjenje, ali time se istraživanje nije bavilo pa ne bi htjela spekulirati.
I ona, kao i Visin menadžer za Rumunjsku, Sloveniju i Hrvatsku Catalin Cretu smatra da se u Hrvatskoj siva ekonomija slabo prati, da država tu mora više učiniti jer se time više štite ne samo građani nego i državni prihodi.
Stoga treba, kako je kazao, više poticati elektroničke transakcije i plaćanja, kao i online trgovinu, jer to pridonosi smanjivanju sive ekonomije, što su pokazala i istraživanja da primjerice 10 postotno povećanje elektroničkog plaćanja u četiri godine donosi do 5 postotnog smanjenja sive ekonomije. (H)
|
|
 |
|