03.08.2006. (Ksenija Rukavina)
Popijač: Poslodavci nisu kriminalci, zatvor nije rješenje
Sindikati pozdravljaju europski prijedlog te već sad zagovaraju gradnju novih zatvorskih krila koja bi prihvatila naše poslodavce na rubu zakona
Zapošljavanje na crno i siva ekonomija problemi su s kojima se ne susreće samo naša zemlja, već i cijela Europa. Kako bi se taj problem iskorijenio, Bruxelles će zatražiti visoke novčane kazne za svakog ilegalnog radnika, a razrada ovog prijedloga počet će na jesen. Osim novčanih kazni, povjerenik EU za pravdu, slobodu i sigurnost Talijan Franco Frattini ponukan nedavno otkrivenim radnim logorom u svojoj zemlji ne preza ni od prijedloga najradikalnije kazne zatvora za svakog poslodavca koji zapošljava na crno. Sudeći prema šturim statističkim podacima, u Hrvatskoj na crno radi oko sto tisuća radnika. Neki procjenjuju da je ta brojka mnogo veća - čak 400.000.
Zbog sive ekonomije državni je proračun svake godine siromašniji za 11 milijardi kuna, a samo zbog neuplaćenih doprinosa i poreza država godišnje gubi 7 milijardi kuna, ustvrdio je prije nekoliko mjeseci premijer Ivo Sanader. Prije ili kasnije, i Hrvatska će morati krenuti u konačni obračun s radom izvan zakonskih okvira. Sivom ekonomijom ne gube samo radnici, država i oni poslodavci koji posluju prema zakonu, već i oni poslodavci koji zakon sustavno krše jer je njihova dobit samo kratkoročna. Bjegunci pred zakonom već bi trebali osjetiti negativne posljedice sive ekonomije. Vlada je još prošle godine donijela jasna pravila i vrlo stroge sankcije za nepoštivanje Zakona o radu, a Državni inspektorat ima veće ovlasti u borbi protiv rada na crno.
Premijer Sanader krajem prošle godine obećao je stvoriti bolje uvjete za rad financijske policije, a reforma pravosuđa trebala bi ubrzati postupanje prema Zakonu o prekršajima, s naglaskom na ukidanje zastare. U praksi se, dakle, rad na crno kod nas loše sankcionira zbog čega sindikati pozdravljaju europske najave o zatvorskoj kazni za svakog poslodavca koji ne posluje po slovu zakona.
"Ne zalažem se samo za zatvorsku kaznu za poslodavce koji rade na crno, već za kaznu doživotnog zatvora", oštro će Ana Knežević, v.d. predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Ona drži da bi takva kazna možda riješila uzroke sive ekonomije u zapadnim zemljama, dok bi kod nas samo produbila problem.
"Kazna zatvora da, ali prije toga cijeli sustav, od inspektorata do suda, treba profunkcionirati. U Europi takva sankcija predviđa normalan i nesmetan rad cijelog sustava i tek ponekog poslodavca koji potiče rad na crno, dok je to kod nas još masovna pojava", tvrdi Knežević napomenuvši kako postojeće kazne u nas još ne polučuju nikakav uspjeh. Prije svega treba urediti sve zakonske okvire, povećati broj inspektora rada sa sadašnjih nekoliko desetaka na barem 300, te riješiti problem sporosti hrvatskog pravosuđa koji radne sporove rješava godinama, a ne u zakonskom roku od šest mjeseci, kaže Knežević.
|
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever smatra da bi se problem rada na crno mogao riješiti samo visokim novčanim kaznama i zatvorom. Za to bi, kaže, trebalo odmah pristupiti gradnji novih zatvora jer bi se državni proračun automatizmom povećao kad bi poslodavci shvatili tu ozbiljnu poruku. U Austriji, primjerice, svaki poslodavac za kojeg se otkrije da zapošljava na crno plaća kaznu u visini jednogodišnjeg primanja. Tu nije riječ o njegovoj proizvoljnoj odluci, već o propisu koji jasno procjenjuje koja je znamenka u pitanju. Ako se taj isti poslodavac još jednom nađe sa suprotne strane zakona, kazna je pak zatvaranje tvrtke.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ističu kako se oni sustavno bore protiv rada na crno, ali europski prijedlog odbacuju na sam spomen zatvorske kazne. Glavni direktor HUP-a Đuro Popijač tvrdi da zatvorska kazna ne bi izolirala uzroke niti rješila problem.
"Mi osuđujemo rad na crno jer to nije stvar svakog poslodavca, a takav se dojam stječe iščitavajući neke naslove u medijima. Tu ne treba generalizirati. Problem nije ni u sankciji za takva djela. Zatvorska kazna ni u kom slučaju neće se pozabaviti uzrocima za takvo nelegalno poslovanje pa ga samim tim neće ni iskorijeniti", objašnjava Popijač ustvrdivši da takve poslodavce ne treba tretirati kao kriminalce. Potrebno je mijenjati zakonske okvire cijelog sustava, slaže se i Popijač sa svojim socijalnim partnerima, a zatvorom tek eventualno "nagraditi" samo one koji zakon sustavno krše umanjujući tako prihode državi, ali i svojim konkurentima koji legalno posluju.
Izvor: poslovni.hr
|
|
 |
|