Suvremena.hr - - Zašto je siva ekonomija bitna?

Facebook Twitter LinkedIn Google+ RSS

Međunarodno poslovanje

Trgovina

Robe

Edukacija

Potrošači

O marketingu

Info

Naslovnica

Naslovnica >> Info >> Financije i gospodarstvo

Petak, 26.04.2024

Info

Carine

Inspekcijske službe

Ekologija

Korisne informacije

Karijere

Financije i gospodarstvo

Sajmovi i izložbe

Zaposlenost / plaće

Korisni linkovi

Osiguranja

Statistika

Zdravlje

Vijesti iz svijeta

DOP

Vijesti iz regije

Seniko studio

Kontakt

Oglašavanje

Časopis

O nama

Impressum

Financije i gospodarstvo

04.01.2012. Zašto je siva ekonomija bitna?

Siva ekonomija teška je bilijune dolara, a prema nekim procjenama zapošljava oko polovicu svjetske radne snage. Zbog fleksibilnosti, inovativnosti i prilagođenosti kupcima, poduzetnici unutar sive ekonomije zapošljavali su i u vrijeme krize i brojnim ljudima osigurali egzistenciju

O sivoj ili neformalnoj ekonomiji obično se priča u negativnom kontekstu, a njena empirijska procjena u određenoj zemlji može značajno varirati s obzirom na metodološki pristup i varijable koje se uzimaju u obzir.

Bez obzira na to novinar Robert Neuwirth u svojoj knjizi Stealth of Nations: The Global Rise of the Informal Economy ističe kako mali nelegalni poslovi ukupno trguju i proizvode robu i usluge vrijedne bilijune dolara te zapošljavaju polovicu svjetske radne snage, piše Wired.

Fleksibilnost, inovativnost i prilagođenost kupcu
U svom intervjuu za Wired Neuwirth je istaknuo kako su kompanije koje posluju u formalnom sektoru često vezane uz svoje poslovne planove što ih čini krutima i neprilagodljivima na promjene u okruženju i uvjete u kojima se poslovanje odvija.

Za razliku od njih mali poslovi unutar sive ekonomije mnogo se lakše prilagođavaju novonastalim uvjetima te iskorištavaju krutost formalnog sektora.

Uz to takvi poslovi lakše prate lokalne potrebe stanovništva i u određenim segmentima bolje uočavaju promjene trendova.

Kao primjer Neuwirth navodi Procter&Gamble (P&G) koji u zemljama u razvoju prodaje mnogo proizvoda u malim, neregistriranim i nelicenciranim prodavaonicama u kojima kupuje velik broj ljudi.

U tu svrhu P&G angažira distributere koji plasiraju proizvod legalne kompanije onoj koja ih je voljna dalje plasirati malim trgovcima i preprodavačima na različitim štandovima, kioscima i nelegalnim prodavaonicama koji ne plaćaju porez.

Neuwirth tvrdi kako se takvim putem proda više P&G-evih proizvoda nego u Walmartovim prodavaonicama.

Uz fleksibilnost Neuwirth je naglasio i inovativnu sposobnost poduzetnika koji djeluju unutar sive ekonomije, navodeći primjer dual-sim mobitela nastalih u sivoj zoni još 2007. godine.

Prvi takav mobitel kasnije je razvila i Nokia što je primjer kako su poduzetnici unutar sive ekonomije ranije prepoznali koristi i prilike od velikih kompanija iz formalnog sektora.

Još jedna od prednosti, možda i najizraženija, je ta što se poslovanje sive ekonomije temelji na masovnim proizvodima dostupnima velikom broju ljudi, pa taj sektor raste jer robu poput hrane i jeftine odjeće koju preprodaje i proizvodi ljudi neprestano trebaju.

Siva ekonomije stoga nije pogođena, već dapače, raste u kriznim vremenima i dodatno zapošljava.

Na globalnoj razini siva ekonomija iznosi 10 bilijuna dolara
Ako usporedimo zbroj procijenjene ukupne svjetske sive ekonomije s veličinom najvećih globalnih ekonomija onda nam postaju jasniji njeni razmjeri.

Naime, 10 bilijuna dolara, na koliko se procjenjuje ukupna globalna siva ekonomija, manje je jedino od vrijednosti najveće ekonomije na svijetu, one SAD-a.

Siva ekonomija i oblik poslovanja koji ju prati najzastupljeniji je u područjima svijeta gdje vlada siromaštvo i oskudnost resursa, što nam i pokazuje njena dolje prikazana globalna distribucija.

Veličina sive ekonomije ovisit će i o stanju u formalnoj ekonomiji, kao i o poreznoj politici i kvaliteti javnih servisa.

Ukoliko je stanje u formalnoj ekonomiji loše, prilike za pokretanje legalnog posla također će biti vrlo slabe.

Isto tako ako je porezno opterećenje s jedne strane veliko, a kvaliteta javnih servisa koji se njima financiraju loša, ljudi će imati više motivacije za ulazak u sivu zonu ekonomije.

Neuwirth stoga smatra kako u određenim uvjetima siva ekonomija nije zlo, već opravdana nužnost koja ljudima osigurava egzistenciju i bolji život te naglašava kako bi i formalni sektori mogli učiti od poduzetnika iz sive zone. (Bankamagazin)

Povezani članci

	07.10.14 Financije i gospodarstvo U Hrvatskoj siva ekonomija daleko iznad europskog prosjeka

	07.05.13 Vijesti iz svijeta "Siva ekonomija" u Europi polagano pada

	09.01.12 Financije i gospodarstvo Vlada uvodi poreznu blagajnu

	24.03.11 Vijesti Popijač i HOK o sprječavanju neregistrirane djelatnosti

	22.09.10 Vijesti HOK: Zakon o sprječavanju rada na crno po hitnom postupku

	13.09.10 Vijesti iz regije Slovenija najavljuje oštre mjere protiv 'sive ekonomije'

	19.01.10 Vijesti iz svijeta WirtschaftsWoche: Obujam sive ekonomije u Njemačkoj preko 250 mlrd eura

	28.08.09 Trgovina na malo Vukelić: Udio sive ekonomije u maloprodaji hrane 40-50%

	26.03.09 Vijesti iz regije Srbija: Siva ekonomija iznosi 30 posto BDP-a

	29.01.09 Statistika Uključivanjem sive ekonomije u BDP Hrvatska dobiva, ali i gubi

	19.07.07 Vijesti GSV podupro Smjernice ekonomske i fiskalne politike

	08.05.07 Strateški savezi Hrvatska dobila povoljne ocjene EU-a za svoj ekonomski program

	05.05.07 Statistika Ekonomski institut: rast BDP-a u ovoj godini 4,7 posto

	17.01.07 Vijesti Hrvatska pala u kategoriju 'uglavnom neslobodnih' ekonomija

	03.08.06 Korisne informacije Popijač: Poslodavci nisu kriminalci, zatvor nije rješenje

Tražilica

	Upiši pojam

Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:

Anketa

	Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
		1. Svakako će biti bolja!
		2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
		3. Ne vjerujem da će biti bolja.