08.09.2010.
Sve više inozemnih tvrtki izvlači kapital iz Hrvatske
Zadatak državne politike je osigurati da se nacionalni kapital u zemlji, a tu spada i onaj u inozemnom vlasništvu, ne smanjuje, upozorava ekonomist Ljubo Jurčić
Broj inozemnih tvrtki u Hrvatskoj koje iz zemlje iznose ne samo dobit, nego sada i temeljni kapital koji su svojedobno uložile, se povećava. To se može iščitati iz oglasa u Narodnim novinama, gdje su ovih dana nakane smanjena temeljnoga kapitala objavile Coca Cola HBC Hrvatska (za 150 milijuna kuna), zatim Hipermarketi Coop u talijanskom vlasništvu (za 111,67 milijuna kuna), te vukovarska tvrtka Durocool Systems d.o.o. američkog osnivača, za 4,08 milijuna kuna.
Naravno, ne rade ove tvrtke ništa što nije dopušteno i uobičajeno.
No, problem je, upozorava ekonomist Ljubo Jurčić komentirajući ova kretanja za www.banka.hr, što je zadatak državne politike da osigura da se nacionalni kapital u zemlji, a tu spada i onaj u inozemnom vlasništvu - ne smanjuje.
"A mi čak nemamo ni tzv. račun kapitala, odnosno ono što se prije zvalo račun nacionalnog dohotka. Nema ni institucije koja bi to pratila pa da državi sugerira što da učini, odnosno kako da nadomjesti to smanjenje, jer manje kapitala znači i manje dohotka i manje radnih mjesta", upozorava Jurčić.
Naime, tvrtke koje su dosad dolazile u Hrvatsku, donosile su novac, kupovale ovdašnje tvrtke, reinvestirale njihovu dobit u obnovu i širenje poslovanja. No, sada su došle u tzv. treću fazu - više ne planiraju dalje investirati, jer nemaju u što, dobit im ne treba i žele izbjeći budući porez na dividende i kapitalnu dobit o čijem se uvođenju raspravlja, a za koji Jurčić smatra da nema smisla da bude niži od 20 posto.
U Irskoj izvlačenje dobiti došlo do 15 posto BDP-a
"To je besporezno izvlačenje novca. Tvrtke kroz povlačenje temeljnoga kapitala izvlače buduću dobit kako ne bi morale plaćati porez uvede li se oporezivanje dividendi i dobiti. Ostavljaju samo novac za tekuće poslovanje, a u budućnosti će usklađivati troškove i cijene tako da nema gubitaka, ali da ni dobit ne bude prevelika, što se uostalom i danas radi. Osim toga, tvrtke su dosad kapital držale u Hrvatskoj ne samo zato što nije bilo poreza nego i jer su kamate ovdje bile veće", podsjeća Jurčić.
|
On napominje i da su se slični slučajevi odljeva kapitala u toj tzv. trećoj fazi svojedobno dogodili i Irskoj prije krize, u koju su mnoge oči iz Hrvatske bile uprte kao u uzor. Ondje je, navodi, iznošenje dobiti koja je pripadala strancima došlo do razine od 15 posto BDP-a.
Također, u Češkoj je izvlačenje dobiti dosezalo oko 10 posto BDP-a jer se kapital selio tamo gdje ga je jeftinije držati i gdje je mogao više zaraditi.
"Porez na kapitalnu dobit i dividende ne bi riješio financijsku situaciju hrvatske države, ali taj je porez civilizacijsko dostignuće. Teret poreza treba pravedno rasporediti na rad, kapital i imovinu, kako je to učinjeno svugdje u svijetu. Ako u nekoj zemlji zarađuješ, onda trebaš sudjelovati i u financiranju te države. Ako je riječ o špekulativnih transakcijama porezna stopa je i dvostruko veća nego kod investicijskih transakcija", zaključuje Jurčić. (Bankamagazin)
|
|
 |
|