10.07.2009.
Izravna strana ulaganja manja za 60 posto
Po djelatnostima i u prvom tromjesečju ove godine najviši iznos inozemnih izravnih ulaganja, 395,3 milijuna eura, bilježi financijsko posredovanje, bez osiguravajućih i mirovinskih fondova
Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 399 milijuna eura, što je za 60 posto manje u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
"U prvom tromjesečju 2009. neto priljev inozemnih izravnih ulaganja iznosio je 0,4 milijarde eura, što je tek trećina iznosa ostvarenog u istom razdoblju prošle godine, a posljedica je znatno slabijeg priljeva inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku", ističu analitičari središnje banke u najnovijem tromjesečnom Biltenu HNB-a.
U publikaciji se navodi da su izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju prošle godine iznosila nešto više od milijardu eura, to znači da su ovogodišnja ulaganja u prvom kvartalu manja od lanjskih za 60,3 posto.
Statistika izravnih inozemnih ulaganja koju je na svojim internet stranicama objavila središnja banka, pokazuje da je u prvom tromjesečju ove godine najveći priljev, oko 374 milijuna eura, ostvaren kroz ulaganja u trgovinske kredite, kredite, valute i depozite.
Vlasnička ulaganja u prvom tromjesečju iznose 155,2 milijuna eura, dok se kod zadržane zarade u prvom tromjesečju bilježi odljev, odnosno povlačenje zarade u iznosu 130,7 milijuna eura.
Po djelatnostima i u prvom tromjesečju ove godine najviši iznos inozemnih izravnih ulaganja, 395,3 milijuna eura, bilježi financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova.
S iznosom od 96,1 milijun eura slijedi vađenje nafte i zemnog plina, potom ostale poslovne djelatnosti s 21,1 milijun, vlasnička ulaganja u nekretnine sa 16,1 milijunom kuna te trgovina na malo s 15 milijuna eura izravnih inozemnih ulaganja.
Kod nekoliko pak djelatnosti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, primjerice u pošti i telekomunikacijama odljev je 55,1 milijun eura, proizvodnji naftnih derivata 39,9 milijuna eura, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini s 24,2 milijuna eura. Odljev, objašnjavaju u HNB-u, može značiti ili povlačenje zarade ili prodaju.
Po zemljama, Austrijanci su i nadalje najvažniji ulagači u Hrvatsku s 325,5 milijuna eura u prvom tromjesečju, dok su ulaganja iz Nizozemske dosegnula 95,4 milijuna eura, Francuske 30,8 milijuna, a Slovenije 29,9 milijuna eura.
Statistika pokazuje i da su ulagači iz Njemačke u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatsku uložili samo 2,7 milijuna eura, dok se kod ulaganja iz Mađarske bilježi odljev u iznosu od 72,3 milijuna eura.
Statistika izravnih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo pokazuje da je u prvom tromjesečju ove godine zabilježeno povlačenje ulaganja u iznosu od 10,9 milijuna eura.
|
|
Po podacima HNB-a, kroz izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku je od 1993. godine do kraja prvog tromjesečja ove godine uloženo 21,43 milijardi eura, dok su u istom razdoblju hrvatske tvrtke u inozemstvo uložile 2,27 milijardi eura. (H)
|
|
 |
|