28.06.2010.
I u krizi Švicarska oaza za najbogatije
Prema podacima Boston Consulting Group, prošle godine su švicarske banke "čuvale" oko 27 posto ili oko 1,6 bilijuna eura svjetskih depozita VIP-klijenata, isto koliko i 2007. godine, prije početka globalne recesije
Interes europskih bogataša za švicarske financijske institucije je ove godine primjetno porastao, piše u ponedjeljak Businessweek. Do rasta zanimanja je došlo iako je ta zemlja nedavno usvojila zakon o dostavljanju podataka o klijentima UBS banke američkim poreznim službama.
Analitičari smatraju da investitori s razlogom vjeruju u talent švicarskih bankara za upravljanje sredstvima, kao i u stabilnost lokalne ekonomije i valute.
Švicarske financijske institucije su zadržale status najsigurnijih na svijetu, bez obzira na krizu. Prema podacima Boston Consulting Group, prošle godine su švicarske banke "čuvale" oko 27 posto ili oko 1,6 bilijuna eura svjetskih depozita VIP-klijenata, isto koliko i 2007. godine, prije početka globalne recesije.
Švicarske banke osim toga uspješnije upravljaju povjerenim sredstvima od svojih konkurenata iz eurozone. Bankari su prošle godine svojim klijentima zaradili u prosjeku 1,4 milijuna eura na svaku milijardu, što je za 14 baznih bodova više od ostalih europskih banaka.
Takav "prebjeg" privatnog kapitala u Zürich i Ženevu analitičari povezuju s padom tečaja eura, koji je u odnosu na švicarski franak pao od početka godine za osam posto.
Na prebacivanje kapitala u Švicarsku, investitore je potakla i svibanjska odluka njemačkog regulatornog tijela BaFin da zabrani neosigurane transakcije. Tada je prema podacima BNP Paribas za nekoliko sati na švicarske depozite "leglo" 9,5 milijardi dolara.
Bijeg europskog kapitala u Švicarsku će se, kako predviđaju stručnjaci, nastaviti i ubuduće zbog teškog financijskog stanja većine zemalja eurozone, prinuđenih da zbog proračunskog deficita smanjuju troškove i povećavaju poreze, kao i zbog oscilacija tečaja zajedničke europske valute.
Za razliku od većine zemalja eurozone, financijska situacija Švicarske je solidna, na što ukazuje i prošlogodišnji proračun koji je ostao u plusu (rast od 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda), dok za ovu godinu vlada prognozira deficit od 1,2 posto BDP.
Prosječni proračunski deficit zemalja eurozone je prema podacima Europske komisije prošle godine iznosio 6,3 posto BDP-a, a u ovoj godini mogao bi porasti na 6,6 posto. Švicarska tako ostaje jedna od financijski najstabilnijih zemalja Europe.
Osim toga, na porast priljeva financijskih sredstava trebalo bi doći i zbog najavljenog uvođenja poreza bankama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. Stoga su vodeći ljudi Deutsche banke, Bank of America i Merrill Lyncha najavili kako će svoj novac prebaciti u 'offshore' i države kao što su Švicarska kako bi izbjegle novi namet.
|
Što se tiče samih banaka, najstarija ženevska banka Lombard Odier trenutno 'drži' 141 milijardu dolara, a samo ove godine je imala rast depozita od šest posto. Istovremeno financijska institucija Julius Baer je ostvarila rast od 14 posto i upravlja imovinom od oko 160 milijardi dolara.
Također je potrebno napomenuti kako na Švicarsku nisu uspjele utjecati ni prijetnje Sjedinjenih Država, Francuske i Njemačke preko OECD-a.
Na poboljšanje stanja i smanjenje međunarodnog pritiska na Švicarsku ukazuju i riječi švicarske ministrice gospodarstva Doris Leuthard koja je novinarima početkom lipnja kazala kako snažan priljev novca dokaz da se klijenti vraćaju u zemlju te da su svi napadi na Švicarsku bili politički motivirani. (Bankamagazin)
|
|
 |
|