24.03.2010.
U veljači rast industrijske proizvodnje 0,2 posto
Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u veljači oslabila u odnosu na siječanj za 0,1 posto, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porasla 0,2 posto
U veljači je u Hrvatskoj industrijska proizvodnja porasla drugi mjesec zaredom, što ukazuje na stabilizaciju proizvodnje, no rast je nešto manji od očekivanja makroekonomista.
Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u veljači oslabila u odnosu na siječanj za 0,1 posto, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porasla 0,2 posto.
To je nešto manji rast nego što se procjenjivalo jer je šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekivalo rast industrijske proizvodnje za 0,5 posto na godišnjoj razini.
Ipak, to je drugi mjesec zaredom kako proizvodnja jača na godišnjoj razini, s obzirom da je u siječnju porasla za 1,5 posto, što ukazuje na stabilizaciju aktivnosti u industrijskom sektoru. Prethodno je proizvodnja slabila 15 mjeseci zaredom.
"Mogli bismo reći da je industrijska proizvodnja prošla dno. Na rast proizvodnje u prva dva mjeseca ove godine najviše je utjecala izrazito niska baza, s obzirom da je lani u tom razdoblju, osim neizvjesnosti na vrhuncu svjetske financijske krize, plinska kriza dodatno pogodila industriju", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Lani je u prva dva mjeseca, zbog redukcija plina, industrijska proizvodnja potonula po dvoznamenkastim stopama.
Stoga se snažan rast proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju u veljači za 32, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,2 posto može pripisati upravo niskoj lanjskoj bazi.
Porasla je i proizvodnja energije na godišnjoj razini, za 1,8 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za 11,2, a kapitalnih proizvoda za 4,6 posto.
|
"Uz bazni efekt, na rast proizvodnje u protekla dva mjeseca najviše je utjecalo punjenje zaliha i za domaće, i za strano tržište, jer su zalihe lani bile prilično ogoljene. Sporadičan oporavak inozemne potražnje također je blago pozitivno utjecao na domaću industriju", kaže Stojić.
Premda je industrijski sektor prošao dno, Stojić ne isključuje mogućnost pada proizvodnje u idućim mjesecima jer neće tako skoro doći do oporavka domaće potražnje.
Na to ukazuje daljnji pad prometa u trgovini na malo na početku ove godine, pa se od domaće potrošnje ne može očekivati poticaj industriji.
"Zasad ima još puno 'šumova' u pokazateljima o industrijskoj proizvodnji, zbog baznog efekta i obnavljanja zaliha, pa treba pričekati još nekoliko mjeseci da se situacija u industriji razjasni. No, zbog slabosti domaće potrošnje, u cijeloj ovoj godini ne očekujem rast industrijske proizvodnje veći od 1 posto", zaključuje Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. (H)
|
|
|
|