21.11.2009.
Pad industrijske proizvodnje u listopadu 8,6 posto
Najveći pad proizvodnje imali su osnovni farmaceutski proizvodi i farmaceutski pripravci, za 42 posto
Trinaesti mjesec zaredom industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi pad na godišnjoj razini. Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je ona u listopadu u odnosu na isti mjesec prošle godine manja za 8,6 posto, a pad je nešto blaži nego u rujnu (tada je iznosio 9,6 posto).
Do ublažavanje pada industrijske proizvodnje došlo je isključivo iz sektora energije u kojem je zabilježen rast proizvodnje od 4,8 posto u odnosu na listopad 2008., što je bilo za očekivati zbog početka sezone grijanja u listopadu, navode analitičari RBA. Svi ostali sektori, prema glavnim industrijskim grupacijima, bilježe godišnji pad.
Industrijska proizvodnja je u prvih deset mjeseci ove godine pala za 9,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2008. industrijska je proizvodnja u listopadu ove godine manja za 4,1 posto.
Statistički podaci po djelatnostima pokazuju da na pad industrijske proizvodnje najviše utječu kretanja u prerađivačkoj industriji u kojoj je proizvodnja u desetom mjesecu ove godine bila za 9,9 posto manja nego u prošlogodišnjem listopadu.
Najveći je pad zabilježen kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 42 posto. Proizvodnja strojeva i uređaja smanjena je za 35,2 posto, ostalih prijevoznih sredstava 29,5 posto, odjeće 28,4 posto, duhanskih proizvoda za 23,5 posto itd. Pad proizvodnje na godišnjoj razini u rudarstvu i vađenju je 13,4 posto.
U nastavku godine očekuje se nastavak nepovoljnog trenda pada proizvodnje koji će se ipak kretati nešto slabijim intenzitetom no na početku 2009., a za cijelu godinu predviđamo pad proizvodnje od oko 9,1%, kažu analitičari RBA.
Do kraja ove i u prvoj polovini sljedeće godine nepovoljan utjecaj na kretanje industrijske proizvodnje dolaziti će od smanjenja domaće potrošnje kao posljedice manjeg dohotka kućanstava (zbog povećanja fiskalnih nameta i nezaposlenosti), ali i zbog očekivanog smanjenja javne potrošnje.
S druge strane, pozitivan utjecaj mogao bi imati oporavak gospodarstava eurozone što će se pozitivno odraziti i na potražnju za dobrima iz zemalja „nove Europe“. U idućoj godini važan utjecaj na kretanje proizvodnje dolaziti će i od eventualnog restrukturiranja industrijske djelatnosti. (Bankamagazin)
|
|
|
|