29.10.2009.
DZS: I u rujnu pad industrijske proizvodnje
Prema desezoniranim podacima DZS-a industrijska proizvodnja pala je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Najveći pad na godišnjoj je razini doživio trend proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju - za 20,1 posto
Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u rujnu ove godine u odnosu na kolovoz smanjena za 0,4 posto, dok je u usporedbi s rujnom prošle godine manja 9,1 posto, pokazuju desezonirani podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U razdoblju od listopada 2008. do rujna 2009. godine pak ukupna je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u usporedbi s proizvodnjom od listopada 2007. do rujna 2008. smanjena za 7,1 posto.
Trend je, objašnjavaju iz DZS-a, serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente.
Podaci o trendu prema područjima djelatnosti pokazuju da je u najvažnijoj, prerađivačkoj industriji, u rujnu u odnosu na kolovoz zabilježen blagi, 0,1 postotni rast proizvodnje.
Istodobno je proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pala za 0,5 posto, a u rudarstvu i vađenju za 2,2 posto.
Na godišnjoj razini, prema rujnu prošle godine, industrijska je proizvodnja u prerađivačkoj industriji u devetom ovogodišnjem mjesecu smanjena za 10 posto, u rudarstvu i vađenju za 11,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 3,2 posto.
Uspoređujući pak posljednjih dvanaest mjeseci s prethodnih dvanaest mjeseci (prosječna verižna godišnja stopa promjene), rast proizvodnje bilježi se samo u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, i to za 1,3 posto.
Proizvodnja u prerađivačkoj industrije u istom je razdoblju smanjena za 8,3 posto, a u rudarstvu i vađenju za 8,5 posto.
Podaci DZS-a prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuju da je na mjesečnoj razini, u rujnu prema kolovozu, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana 0,8 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto.
Proizvodnja energije bilježi pak pad od 2,7 posto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda za 0,4 posto, a kapitalnih proizvoda za 0,2 posto.
Na godišnjoj je razini trend proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju pao za najvećih 20,1 posto.
Proizvodnja kapitalnih proizvoda istovremeno je smanjena za 16,7 posto, intermedijarnih proizvoda za 9,1 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za devet posto, dok je proizvodnja energije u tom razdoblju pala za najmanjih 2,9 posto. (Bankamagazin, Hina)
|
|
|
|