14.09.2009.
Svjetska banka: Socijalne naknade sputavaju tržište rada
Gospodarski rast može se ubrzati kroz povećanje doprinosa radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i promicanje inovacija
Svjetska banka predstavila je „Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta“. Izvješće se, objasnila je ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević-Šujster, bavi trenutnim modelom gospodarskog rasta i mogućnostima da se taj model dovede na višu razinu.
Na temelju ankete u 690 hrvatskih poduzeća napravljena je analiza investicijske klime kako bi se utvrdili faktori koji potiču gospodarski rast. Analiza je pokazala da se gospodarski rast može ubrzati kroz povećanje doprinosa radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i promicanje inovacija.
Sanja Madžarević-Šujster naglasila je da studija ne govori o kolapsu hrvatskog gospodarstva kako su to predstavili neki mediji, nego ukazuje gdje ima prostora za poboljšanja i povećanje doprinosa gospodarskom rastu.
To ne znači ukidanje naknada za nezaposlene i drugih socijalnih naknada, već, na primjer, bolji sustav obrazovanja, stjecanje dodatnih znanja i vještina. Jednako tako produktivnost se može ostvariti i boljim upravljanjem radnom snagom, što je odgovornost poduzetnika, pojasnila je.
U godinama prije gospodarske krize hrvatske godišnje stope rasta iznosile su 4-5 posto, a dohodak po glavi stanovnika dosegnuo je 63 posto prosjeka EU. Model rasta temeljio se na investicijama, no veliki dio tih investicija nije odlazio u razvoj novih tehnologija, nego u projekte s niskim i dugoročnim stopama povrata.
Ako bi Hrvatska zadržala prosječnu stopu rasta iz razdoblja prije krize, za 50 godina dohodak po stanovniku iznosio bi oko 60 posto razine dohotka u SAD-u, koju je 27 članica EU dosegnulo 2000. godine. No, ako bi godišnju stopu rasta tijekom idućeg desetljeća povećala za 1 do 1,5 postotni bod, Hrvatska bi isti rezultat ostvarila za manje od trećine navedenog vremena, za 12 do 17 godina.
Doprinos radne snage gospodarskom rastu Hrvatske vrlo je skroman, manji je od jedan posto u razdoblju u kojem je stopa rasta iznosila gotovo pet posto. Razlog je stopa zaposlenosti koja iznosi tek 58 posto, uz nisku stopu participacije radno sposobnog stanovništva i visoku stopu nezaposlenosti.
Kada bi se Hrvatska približila lisabonskim ciljevima EU koji predviđaju zaposlenost od 70 posto, povećala bi razinu dohotka do 2025. za 15,7 posto, što je više nego dvostruko od očekivanog učinka za 27 zemalja EU-a.
|
Svjetska banka navodi da postojeći sustav socijalne zaštite ne motivira ljude da se ponovo uključe u tržište rada. Osobito je izražen problem preranog odlaska u mirovinu o odnosu na zakonom propisanu dob i popustljiva pravila za invalidsko umirovljenje.
Nužno je revidirati takve poticaje, kao i neograničeno trajanje isplate za nezaposlene za starije radnike, te motivirati neaktivnu populaciju – mlade, branitelje i mlađe umirovljenike – da se uključe u tržište rada.
Trgovačkim društvima treba omogućiti veću fleksibilnost pri prilagođavanju radne snage poslovnom ciklusu te bolje usklađivanje troškova rada u odnosu na produktivnost radne snage.
Trebalo bi također otkloniti postojeće neusklađenosti između potreba tržišta i upisnih kvota u programima obrazovanja i osposobljavanja, kao i neusklađensoti između traženih znanja i vještina u odnosu na ono što nudi obrazovni sustav, te poticati cjeloživotno učenje.
Prostor za povećanje ukupne produktivnosti otvara se kroz poboljšanje ulagačke klime čime bi se povećala prosječna učinkovitost manje produktivnih poduzeća ili kroz pojačani proces „kreativne destrukcije“ (brži ulazak i izlazak poduzeće s tržišta) kojim bi se postojeći resursi preraspodijelili prema učinkovitijim poduzećima.
Među predloženim mjerama za jačanje konkuretnosti su i nastavak privatizacije, učinkovitije upravljanje u državnim poduzećima, smanjivanje državnih potpora za neučinkovite sektore, usvajanje propisa koji pogoduju tržištu, liberalizacija ulaska u uslužni sektor te modernizacija sektora poljoprivrede.
Tehničke mjere za povećanje produktivnosti su učinkovitiji postupak za pribavljanje uvozno-izvoznih dozvola, poboljšanje ponude radne snage, podrška usvajanju tehnologija te skraćenje vremena za dobivanje priključaka i pristupa elektroenergetskoj i telekomunikacijskoj mreži.
Dodatna dva potencijalna izvora rasta su trgovinska integracija i uspješnost u području inovacija. Trgovinske integracije mogu se ojačati kroz poboljšanje trgovinskih uslugam povećanje certificiranja kvalitete te smanjenje logističkih odnosno transportnih troškova.
Za poticanje izravnih stranih ulaganja nužno je olakšati dostupnost zemljištima, povećati pouzdanost opskrbe električnom energijeom i ubrzati pristup TK uslugama, ali i dodatno poboljšati propise koji utječu na strana ulaganja.
Što se tiče inovacija, treba poticati privatni sektor da sudjeluje u istraživačko-razvojnim aktivnostima, te poboljšati uvjete za suradnju sveučilišta i industrije.
|
„Cilj Izvješća je potaknuti raspravu, a svaka od četiri gospodarske strategije nosi sa sobom različite koristi, no imaju razlličite distribucijske učinke“, rekla je Madžarević-Šujster. Tako preporuke za povećanje doprinosa radne snage daju najveći utjecaj na rast, ali imaju i najveći distribucijski učinak i najteže ih je ostvariti s aspekta socijalnog konsenzusa. „Na Hrvatskoj je odluka koju će od predloženih opcija prihvatiti“, zaključila je.
(Bankamagazin)
|
|
 |
|