18.08.2006. (Frenki Laušić)
MOL bi uložio milijardu eura u rafinerije Rijeka i Sisak
Mađarska naftna kompanija ponudit će Vladi RH i Ini ulaganje od milijardu eura u modernizaciju dviju rafinerija, kako neslužbeno doznajemo, jer se, unatoč proklamiranim stavovima, modernizacija još ne događa, zbog čega je Ina stavljena u nepovoljan položaj u proizvodnji niskosumpornih goriva
Mađarski MOL ponudit će Vladi RH i Ini, kako neslužbeno doznajemo, prijedlog prema kojem bi MOL uložio u modernizaciju riječke i sisačke rafinerije milijardu eura, a taj bi novac nakon realizacije investicije bio uknjižen kao dodatni udjel mađarske tvrtke u dionicama Ine. MOL sada ima 25 posto plus jednu dionicu Ine.
Razlozi za takav prijedlog MOL-a su dobri poslovni rezultati mađarske kompanije u prvoj polovici ove godine kojom se stvaraju dodatna likvidna sredstva za ulaganje, već prije izražena želja MOL-a da poveća vlasnički udio u hrvatskom poduzeću, spora modernizacija hrvatskih rafinerija unatoč proklamiranom stavu Vlade i Ine da će pojačati intenzitet restrukturiranja, te činjenica da je Srpska naftna industrija također najavila modernizaciju svojih rafinerija u Novom Sadu i Pančevu do 2010. Ta modernizacija srpskih rafinerija, koja bi se realizirala putem dvofazne privatizacije srpske tvrtke, predstavljala bi jaku konkurenciju Ini u regiji u prodaji kvalitetnog goriva.
Država-maćeha
Navodno su se u MOL-u na taj prijedlog odlučili ponukani iskustvima Ine s bivšim vladama, koje su unatoč proklamiranim službenim stavovima stalno onemogućavale i usporavale modernizaciju Ininih rafinerija, što je Inu i gurnulo u sadašnji nepovoljan položaj kada je u pitanju proizvodnja kvalitetnih, niskosumpornih goriva. Naši izvori tvrde kako su u mađarskoj tvrtki spremni na ulaganje od pola milijarde do milijarde eura odmah sada, kako bi se modernizacija rafinerija provela što prije, a odluku o visini ulaganja bi donijela Vlada i stručnjaci Ine.
Kao jedan od argumenata o maćehinskom odnosu države prema Ini, navodi se i primjer Srbije, čija je Vlada, kako bi zaštitila domaću proizvodnju benzina lošije kvalitete, uvela takozvanu premiju na naftu prema kojoj se na tržišnu cijenu nafte plaća još 50 dolara po toni, tako izvoznici nafte u Srbiju i nemaju baš neke ekonomske računice za izvoz u tu državu.
Pritisak na Vladu
Bolji poznavatelji prilika na tržištu tvrde kako ova poruka MOL-a, ali i Ine, Vladi RH predstavlja i pritisak na hrvatsku vlast da se Inine rafinerije što brže moderniziraju. Pri tome treba znati kako je MOL zainteresiran i za kupnju Srpske industrije nafte, te mu, u slučaju da Ina kasni s modernizacijom svojih postrojenja, odgovara da se više posveti modernizaciji rafinerija u Srbiji (ako uspije u akviziciji), jer tamošnja Vlada sada jako podupire restrukturiranje rafinerija i štiti domaću proizvodnju.
|
Naime, u regiji postoji prava "glad" za kvalitetnim niskosumpornim gorivom i onaj tko prvi uspije restrukturirati rafinerije, bit će u znatnoj tržišnoj prednosti. Stoga traje prava "utrka u naoružanju" i hrvatska Vlada bi morala mnogo aktivnije prići ovoj problematici.
Kreditne linije
Službeni komentar od MOL-a na ovu temu nismo mogli dobiti, jer je na temelju naputka ovlaštenog konzultanta za privatizaciju Ine Meryla Lincha, a i na temelju dogovora MOL-a i Vlade, mađarskoj tvrtki zabranjeno komentirati bilo što u vezi s privatizacijom Ine, čijih će 15 posto dionica u rujnu ili listopadu ove godine biti izlistane na Zagrebačkoj burzi. No, prema nekim tvrdnjama, teškoća u ostvarivanju MOL-ova neslužbenog prijedloga sastoji se u tome što je Ina već dogovorila i potpisala kreditne linije za modernizaciju rafinerija. Stoga je moguće da se MOL-ova ponuda odnosi ili na dodatno ubrzavanje i usavršavanje rafinerija, ili za neke druge projekte. U svakom slučaju, idućih nekoliko godina presudne su za pozicioniranje Ine na naftnom tržištu u regiji.
Tvrtka s najvišim prihodima u Mađarskoj
MOL, tvrtka s najvišim prihodima u Mađarskoj, ostvarila je neto dobit u drugom tromjesečju ove godine u iznosu od 76,7 milijardi forinta (359,2 milijuna USD), što je godišnji porast od 19 posto i rast veći od očekivanoga. Analitičari su za navedeno razdoblje očekivali neto dobit od 64,05 milijardi forinta (300 milijuna USD). MOL je izjavio da su dobri poslovni rezultati uslijedili zbog visokih cijena nafte i visokog crack spreada, povećane cjenovne razlike u odnosu Brent-Ural i porastu prihoda u segmentu rafiniranja i prodaje.
"MOL je u drugom tromjesečju nastavio uspješno poslovati u ključnim poslovnim aktivnostima, od eksploatacije do prodaje", izjavio je u priopćenju Zsolt Hernadi, MOL-ov predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
|
|
 |
|