17.08.2006. (Tea Sumić)
Peškariju okupirali nepostojeći obrti
SPLIT - Čak 99 posto plave ribe, tvrde trgovci, proda se izravno s broda, i to većinom ilegalnim preprodavačima. Oni je preprodaju švercerima koji je građanima nude na bancima, za koje ne plaćaju najam i nad kojima vise table obrta koji nigdje nisu registrirani
Potaknuti našim napisima o ilegalnoj preprodaji ribe, koja se naočigled svim nadležnim službama i odvija svake noći nasred Rive, sa svojom stranom priče obratili su nam se (legalni) prodavači ribe. U strahu od neugodnih situacija i moguće odmazde, razgovor su uvjetovali anonimnošću.
Prodaja s broda
— Na peškariji vlada kaos. Koncesionari iz "Hipposa" šute i ubiru živu lovu, a gospodarska inspekcija, umisto da je doli svaki dan, radi po diktatu, povremeno — ljuti se naš sugovornik kojemu, kako tvrdi, nelegalni preprodavači uzimaju kruh iz usta.
Čak 99 posto plave ribe, tvrde trgovci, proda se direktno s broda, za keš, bez računa i evidencije u poslovnim knjigama jer se tako zaradi koja kuna više nego u otkupnim stanicama.
Preprodavači
Najveći dio te ribe, iznose naši izvori, kupuju ilegalni preprodavači te je kombijima dopremaju na Rivu i preprodaju prodavačima i švercerima koji je zatim nude na Peškariji ili na manjim gradskim ribarnicama.
— A sve se to zna. Nad mnogim bancima vise table nepostojećih obrta. Osim velikih preprodavača, švercaju i oni s par komada koje su sami ulovili, ali ni oni nikome ne plaćaju za ta prodajna mjesta, a često zaposjednu cijeli jedan red banaka. Sa švercerima se teško boriti, u startu su u prednosti jer ne plaćaju knjigovođe, pregled ribe kod veterinarske inspekcije, najam banka, PDV... — jada se prodavač koji, kako tvrdi, posluje lošije od nelojalne konkurencije jer poštuje slovo zakona.
Veletržnica
Za razliku od Mira Kučića, predsjednika grupacije ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Tonča Božanića, predsjednika Ceha ribara, naši sugovornici kao ljudi "s terena" smatraju da veletržnica neće riješiti problem crnog ribljeg tržišta.
— Veletržnica će riješiti samo jedan aspekt problema, dok će se dobar dio ulova i dalje prodavati nelegalno, osobito stoga što ribari vole prodaju po sistemu keš na ruke. Motori, mriže... sve se to popravlja na crno i plaća gotovinom, jer za ribare nema odgovarajućih porata ni meštara. Za procvat šverca nisu krivi ribari, jer sustav u cjelini ne štima — tvrdi dobro upućeni trgovac te zaključuje kako je problem u neuređenoj maloprodaji.
— Lako je kupiti par stotina kašeta ribe, ali kako ih prodati u unutrašnjosti kad za to ne postoje uvjeti? Kako ribu do tamo dopremiti bez adekvatnih skladišta i frižidera? — pita se.
Uvoz caruje
Rupe u ponudi i potražnji, priznaju prodavači, nerijetko se krpaju inozemnom razmjenom - osobito koćarska riba najčešće završi u Italiji i to baš zbog nerazvijenog sustava maloprodaje.
S druge strane, tvrde naši sugovornici, neke se vrste ribe, poput škrpine, cipla i skuše, masovno uvoze - i to vrlo često na crno.
|
Razlika u cijeni može iznositi pet do 15 kuna po kilogramu, navode oni te dodaju kako se uz odgovarajuće veze na granici carinjenje lako izbjegne, pa je profit još i veći.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
|
|
 |
|