21.06.2006. (Ljubica Gatarić)
Izvoz ribe u prva četiri mjeseca veći za 117 posto
U prva četiri mjeseca ove godine Hrvatska je u odnosu na isti period lani ostvarila čak 117 posto veći izvoz ribe i ribljih prerađevina 32.072 tone ukupne vrijednosti 69,7 milijuna dolara, iako ni povećan uvoz od 18,2 posto nije zanemariva brojka. Hoće li to prekinuti negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, koja je lani u odnosu na uvoz iznosila 97,4 nasuprot 98,4 milijuna dolara, vidjet će se na kraju godine.
Autogol
No, očito je da je sa zakasnjelim i smanjenim poticajima u ribarstvu sa 100 na 80 posto, enormnim veterinarskim naknadama i ostalim naknada država sama sebi dala autogol. Svi su, naime, nezadovoljni i ribari i proizvođači, dok uvoznici za razliku od ovih prvih plaćaju uglavnom skladištenje uvozne robe. Stoga nije ni čudno što Hrvati, misleći kako je domaća, iz Jadrana, jedu uvoznu skušu za 0,8 dolara po kilogramu iz Španjolske, tunu za dva dolara iz Omana i Jemena, dok domaću Japanci plaćaju i 20 dolara po kilogramu...
Dio uvoza smrznute i rashlađene ribe može se pripisati uzgoju tuna, s kojim je Hrvatska prva počela na Mediteranu. No, bez sumnje, uvoz smrznute i rashlađene ribe lani u vrijednosti oko 40 milijuna dolara kontinuirano se povećava zadnjih desetak godina, prije svega zbog cijene. Samo jadranske lignje šest su puta kvalitetnije od patagonijskih, na kojima se ponekad nametnici kudoa species mogu vidjeti i golim okom. No, one su povoljne za svačiji džep, objašnjava i Toni Božanić, predsjednik ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Analiza strukture uvoza otkriva kako je 48 posto količinskog udjela i 24 posto vrijednosti, primjerice u 2004. godini, uvezeno iz Španjolske, Švedske, Danske, Argentine i Tajlanda. Analogno tome, oko 92 posto izvoza namijenjeno je tržištima Japana, Italije, BiH, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Bez vlastitih skladišta i distribucijskih centara brojne postojeće tvrtke ne mogu naći tržište za riblje i ostale morske proizvode, a u Hrvatskoj još uvijek ne postoji kanalizirani sustav prodaje i tržišta.
Adut riba iz uzgoja
Očekuje se kako će niske cijene ribe na međunarodnom tržištu, kao i ulazak u WTO dodatno smanjiti dobit i konkurentnost hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, kaže prof. dr. Ivan Katavić, pomoćnik ministra i ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. Stoga je visoka dodana vrijednost, novi proizvodi i prerada ribe, uza znanje i tehnologiju, najveći adut maloj i ograničenoj proizvodnji. A uz nju, prema Nacionalnom programu proizvodnje i potrošnje ribe u RH treba razvijati akvakulturu dovesti Hrvatsku među vodeće zemlje na području proizvodnje ribe i školjaka, povećati proizvodnju slatkovodne ribe te ekološke i kvalitativne standarde.
|
Hrvatska, naime, koristi jako mali dio prirodnih potencijala u ribarstvu, svega 20.000 tona iz ulova i 16.000 tona iz uzgoja, dok je domaće tržište trenutačno u potrebi za 65.000 tona ribe kaže dr. Katavić. Prema raspoloživim potencijalima, ne računajući ulov, godišnje bi se samo slatkovodne ribe moglo uzgojiti 12.000 tona, bijele ribe 10.000 tona, školjaka 20.000 tona te tune 4000 tona.
Izvor: vecernji.net
|
|
 |
|