05.09.2011.
Rumunjska: Rat za karpatsko zlato
Eksplozija cijene zlata u središte pozornosti vratila je borbu za opstanak malog rumunjskog sela protiv kanadske tvrtke koja eksploatira bogate transilvanijske rudnike vrijedne desetke milijardi eura
Eksplozija cijene zlata, dok svijet paralelno potresa financijska kriza, potaknula je neke da se prime posla koji je bio popularan u 19. stoljeću. "Zlatna groznica" opet trese Australiju, a malo rumunjsko selo s velikim nalazištem zlata vodi borbu s kanadskom tvrtkom koja je jednostavno odlučila eksploatirati bogate transilvanijske rudnike koji bi u budućnosti mogli vrijediti desetke milijardi eura.
Zašto je Rosia Montana, malo selo u zapadnoj Rumunjskoj koje broji tek 4.000 stanovnika, toliko privlačno Kanađanima? Možda zbog činjenice da u podnožju svoje planine krije velike zalihe plemenitog metala koji je ovih dana vrlo tražena roba, piše Le Monde.
Prema procjenama kanadske tvrtke Gabriel Resources koja je otkrila ovo nalazište, radi se o najvećoj količini zlata na prostoru Europe, navodi Reuters.
"'Tijekom sljedećih 16 godina svake godine ćemo izvaditi onoliku količinu zlata i srebra koja će premašiti proizvodnju svih članica Europske unije", rekla je Catalin Hosu, predstavnica Rosia Montana Gold Corporation (RMGC). "'Raspolažemo s oko 314 tona zlata i 1.480 tona srebra", dodala je.
Ovaj napad na zlato Karpata ne sviđa se mnogima. Dio naselja će biti srušen kako bi se omogućilo iskopavanje, a Alburnus Maior, udruga koja okuplja protivnike ovog kanadskog projekta, proglasila je otvoreni rat protiv RMGC-a.
"Naša borba protiv ove kanadske tvrtke je poput one između Davida i Golijata. David je pobijedio, a tako ćemo i mi", rekao je jedan od mještana, inače umirovljeni rudar.
|
Sukob između stanovnika i RMGC star je više od deset godina. Sve je započelo 1997, kada su stručnjaci iz Gabriel Resourcesa došli u Rosia Montanu izbušiti planine u potrazi za plemenitim metalom. Problem nije samo iskapanje rumunjskog zlata, već i činjenica da kanadska tvrtka pritom koristi cijanid, pa postoje opravdane sumnje da bi to ozbiljno moglo naštetiti okolišu. Naime, svi još pamte nesreću iz 2000. godine u rudniku Baia Mareu zapadnoj Rumunjskoj, koji je bio u rukama australske tvrtke. Velike količine cijanida izlile su se u Dunav, što je ubilo 1.200 tona ribe.
Zlato je u Karpatima otkriveno još prije 2.700 godine. Otkrili su ga Gali koji su nalazišta kasnije morali predati Rimljanima. Oni su pak iskopali impresivne podzemne hodnike koji se i danas mogu posjetiti.
Nakon Rimljana, bogata nalazišta su pala u ruke njemačkih kolonizatora. Svoj vrhunac imala su za vrijeme Austro-Ugarske monarhije dok 1918. godine Transilvanija napokon nije pripojena Rumunjskoj.
Rosia Montana Gold Corporation na ovim je prostorima od 1997, a posjeduje udio od čak 80 posto, dok ostatak "velikodušno" prepušta Rumunjskoj.
"U prosjeku, ima 1,5 grama zlata u jednoj toni stijena", objašnjava Hosu. "Naša se tehnologija temelji na cijanidu, ali ćemo poštivati europske propise o zaštiti okoliša", naglasila je Hosu.
Drugim riječima, RMGC-ov projekt znači rušenje četvrtine Rosia Montane. RMGC je izgradio potpuno novu četvrt u predgrađu susjednog grada Alba Iulia za sve one koji će iseliti. Od 2002, čak oko 80 posto stanovnika prihvatilo je tu ponudu.
No, i dalje postoje male skupine koje su obećale da će se boriti do kraja i da ni za sav novac ovoga svijeta neće napustiti svoj dom.
|
Iskopavanje zlata
Financijska kriza koja je dovela do eksplozije cijena zlata samo je dodatno povećala pritisak na stanovnike Rosia Montane: unca zlata početkom 2000-ih vrijedila je 200 eura, a sada vrijedi oko 1.200 eura. Rudnici zlata u malom transilvanijskom selu mogli bi u budućnosti vrijediti desetke milijardi eura. Od toga će tek četvrtina ići Rumunjskoj.
Kako piše BBC, na drugom kraju svijeta, u Australiji, četiri sata vožnje u unutrašnjost od Sydneyja, Kim Ellis i njezin suprug Linc ostavili su svoj posao u gradu i u potpunosti se posvetili onome što je nekad bio tek hobi. Prodali su sve što su imali, kupili kombi, bicikle i pse i uputili se u avanturu života, s lopatom u jednoj i detektorom metala u drugoj ruci.
Pokrenuli su tako svoj biznis u Zapadnoj Australiji i Novom Južnom Walesu. Otada su zaradili stotine tisuća dolara. Jezgru njihove klijentele, koju nazivaju "sivi nomadi", čine umirovljenici koji nastoje tako povećati svoje mirovine. Ništa čudno, s obzirom na to da je cijena zlata porasla gotovo 25 posto od početka ove godine. (Bankamagazin)
|
|
 |
|