11.07.2012.
Erste: Cijene zlata idu prema 2000 dolara
Izgledno je da će produljenje razdoblja negativnih realnih kamatnih stopa i globalna dužnička kriza dodatno pogurati cijenu zlata prema gore
Prema posljednjem izvještaju Erste Groupa „Vjerujemo u zlato“, cijena zlata tek treba dosegnuti vrhunac, s obzirom na niske realne kamatne stope i želju za sigurnim i održivim oblicima štednje i ulaganja.
Kako će američke Federalne rezerve nastaviti s politikom nultih kamatnih stopa najmanje do 2014., realne kamate i dalje će biti negativne, što stvara podlogu za daljnji rast cijene zlata.
„Od zadnjeg izvještaja Erste Groupa o zlatu iz srpnja 2011. cijena zlata u eurima porasla je za 26%. Kratkoročno se čini da zbog sezonskih učinaka neće biti većih promjena cijene, međutim razdoblje najbolje sezone za zlato počinje u kolovozu. Stoga je naša ciljana cijena za sljedećih 12 mjeseci 2.000 američkih dolara. Kako je pred nama faza daljnjeg ubrzavanja rasta, očekujemo dugoročnu ciljanu cijenu od najmanje 2.300 američkih dolara na kraju ciklusa“, pojašnjava Ronald Stöferle, analitičar Erste Groupa i autor izvještaja.
Ključno pitanje o tome hoće li u narednim godinama odlučujući faktor za tržišta biti inflacija ili deflacija još je bez odgovora. U vrijeme inflacije preferira se realna imovina, dok se u vrijeme deflacije traži gotovi novac.
Zlato je likvidno, djeljivo, neuništivo i jednostavno za transport. Istovremeno, to je jednostavno, dostupno, povijesno dokazano i pouzdano dobro za zaštitu od znatnih i nepredvidivih rizika s kojima se trenutno suočavamo.
Osim toga, postoji globalno tržište za zlato i ne postoji rizik duga. Dakle, zlato se sve više promatra kao visokokvalitetna gotovina, a sve manje kao roba, što potiče stalni rast cijene.
|
Stöferle ističe da je jedan od razloga izvrsnih rezultata zlata relativni manjak plemenitog metala u usporedbi s arbitrarno tiskanim novčanicama. „Zlato je tako visoko cijenjeno jer je godišnja proizvodnja u odnosu na rezerve tako mala. Zlatne rezerve rastu približno 1,5% godišnje. Nasuprot tome, novčana masa raste stopom koja je nekoliko puta veća“.
Osim toga, atraktivnost zlata kao sigurnog oblika štednje raste upravo u gospodarski nesigurnim vremenima. „Europska središnja banka upravo je spustila kamatne stope na povijesno najnižu razinu te se čini da će se ta razina zadržati dulje vrijeme. Negativne realne kamatne stope predstavljaju savršeno okruženje za zlato“, kaže stručnjak za zlato Erste Groupa.
Trenutna visoka kupovna vrijednost zlata najbolje se može ilustrirati sljedećim primjerom: „Ako usporedimo cijenu piva i cijenu zlata, na ovogodišnjem 'Oktoberfestu' u Münchenu moglo se kupiti 136 litara piva za jednu uncu zlata (31,1035 grama). Srednja i povijesna vrijednost je 87 litara. Najviša je vrijednost dosegnuta 1980. kada ste mogli kupiti 227 litara piva“, našalio se Stöferle.
70% ukupne potražnje za zlatom dolazi s tržišta u nastajanju
Glad za zlatom na tržištima u nastajanju također je dijelom odgovorna za porast cijene. Dok je 1980. na Europu i SAD otpadalo 70% potražnje, danas taj postotak iznosi tek 20%.
U proteklih pet godina udio tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo je 70%. Više od polovice odnosi se na Kinu i Indiju. Osim snažnog tradicionalnog afiniteta prema zlatu (naročito u Indiji), sve veća potražnja i rast štednje na tržištima u nastajanju mogu se pripisati većem prosperitetu. Ipak, što se tiče načina korištenja štednje, opcije lokalnih investitora vrlo su ograničene. U tom se smislu zlato kroz stoljeća pokazalo kao najbolja imovina za očuvanje vrijednosti.
„Pod pretpostavkom daljnjeg rasta prihoda u Kini i Indiji i negativnih ili niskih realnih kamatnih stopa, zlato će automatski imati koristi od tog trenda“, kaže Stöferle.
|
Osim toga, sve su jače kritike na dominaciju dolara kao valute: čini se da se mnoge države žele osloboditi okova američke valute. Kina, Rusija i Indija, ali i Japan, sve više pokazuju želju da bilateralnu trgovinu obavljaju u vlastitim valutama ili u robi, kako bi izbjegli američki dolar. To je jasna naznaka pomaka u paradigmi jer se više od dvije trećine američkih dolara nalazi u inozemstvu.
2011. središnje su banke kupile jednaku količinu zlata kao i 1964.
Središnje banke u pogledu zlata također slijede globalni trend. Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), američki je dolar i dalje najveća valuta u kojoj se drže rezerve u svijetu, uz udio od čak 61,7%. 27,5% rezervi je u eurima, a preostalih 12,6% u zlatu i drugim valutama.
„Izgledno je da će se u budućnosti taj omjer jako promijeniti“, vjeruje Stöferle. Razlog je sljedeći: “Prošle su godine upravo središnje banke kupile najveću količinu zlata još od 1964.“
Prema istraživanju provedenom nad 54 središnje banke odgovorne za portfelje ukupne vrijednosti 6000 milijardi dolara, 71% njih izjavilo je da je uslijed krize eura zlato znatno dobilo na popularnosti.
Zlato je sigurna oaza za imovinu i ima mjesta u svakom portfelju
„Zlato je definitivno postalo atraktivnije kao 'sigurna oaza za imovinu' u vrijeme nestabilnosti na globalnim financijskim tržištima“, navodi Stöferle.
Zlato bez problema zadovoljava kriterije po kojima se smatra 'sigurnom oazom' (niski kreditni i tržišni rizici, visoka tržišna likvidnost i nizak rizik inflacije i tečaja). „Svi pričaju o zlatu, ali ono se još uvijek ne nalazi u svim portfeljima: na zlato se odnosi jedva 0,15% institucionalnih portfelja. Jednako niske alokacije primjetne su i u slučaju dionica rudnika zlata“.
|
|
 |
|