23.06.2010.
Analiza Erste Groupa: Do 2012. zlato 2.300 dolara
Remonetarizacija zlata je započela; povjerenje u papirnati novac slabi. Po prvi put potražnja investitora premašuje potražnju industrije nakita. Očekivana cijena zlata do 2012. je 2.300 američkih dolara uz ubrzanje uzlaznog trenda
Kako pišu analitičari Erste Groupa u posljednjih deset godina zlato je bila najbolja imovina. Od 2001. njegova je cijena porasla gotovo pet puta, a ako govorimo u eurima, rasla je godišnje po stopi od 13,5%.
Međutim, rast cijene zlata još se ne shvaća kao održiv. Zbog kupovine zlata od strane nacionalnih banaka Indije, Saudijske Arabije i Kine, središnje banke bile su neto kupci prvi put u 20 godina.
Analitičari Erste Groupa na to gledaju kao na novu fazu bikovog tržišta. Budući da se povjerenje u papirnati novac postojano smanjuje, stabilna vrijednost zlata još se jednom pokazuje.
Najbolji dokaz da je trenutačna cijena sve drugo a ne “zlatni balon” jest usporedba javnog duga i zlatnih pričuva.
Kada bi 10 posto javnog duga Sjedinjenih Američkih Država bilo pokriveno zlatom, njegova bi cijena morala porasti na 4,500 američkih dolara.
U srednjem roku, stručnjaci u ovom trenutku predviđaju cijenu zlata od oko 2,300 američkih dolara. U vremenskom horizontu od jedne godine, predviđaju cijenu na razini 1,600 američkih dolara za uncu.
Zlato je odlično osiguranje portfelja
Potražnja investitora za zlatom nastavlja s uzlaznim trendom. U 2009. narasla je na 1,270 tona. Posebno su ETF-ovi (594 tona) bili značajno visoki.
Očekuje se da će zlato postupno zauzimati povećane udjele u alokaciji imovine. Veliki “hedge” fondovi također zlato smatraju sve više i više privlačnim.
Često se kaže da je investiranje u zlato često izbor proroka zle sudbine, pesimista i onih koji se boje propasti financijskog sustava.
“Često se zanemaruje činjenica da je zlato odlično osiguranje portfelja, s poviješću dugom tisuće godina”, kaže Ronald Stöferle, analitičar Erste Groupa za zlato. Također, ljudi ne zaboravljaju da posjedovanje zlata ne ovisi o nikakvim obećanjima vlada, institucija ili pojedinaca.
Remonetarizacija zlata je započela
Zlato je valuta koju je slobodno tržište odabralo tijekom zadnjih tisućljeća. Ono je oduvijek bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije.
Dok su svjetla reflektora trenutačno usredotočena na Eurozonu, tamošnje turbulencije ne bi smjele skrenuti pažnju s mnogo većih problema u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Zlato je odlično mjerilo kvalitete papiranog novca. Nije izloženo nikakvom riziku likvidnosti te je prihvaćeno i s njime se trguje širom svijeta. Zlato se također ne veže niti uz kreditni rizik, budući da nikada neće izgubiti svu svoju vrijednost.
„Praktično sav papirnati novac jasno deprecira u odnosu na zlato u dugoročnom razdoblju. Ne vjerujemo da se problemi kojima svjedočimo mogu riješiti u kratkom roku”, objašnjava Stöferle svoja pozitivna očekivanja vezana uz cijenu zlata.
|
Dodatni činitelji koji potpomažu rast cijene zlata:
- Zlato i plemeniti metali su jedina imovina koja održivo čuva svoju vrijednost u obje situacije, u slučaju inflatornih i deflatornih uvjeta.
- Brza ekspanzija proizvodnih kapaciteta nikako nije vjerojatna. Rastuća proizvodnja, energetski troškovi i troškovi plaća djelomično su već nadmašili porast cijene zlata. Također, rezerve zlata do kojih se lagano može doći većinom su iscrpljene, što znači da se ono mora pronalaziti na većim dubinama i to podrazumijeva više troškove proizvodnje. Naš scenarij „zlatnog vrhunca“ stoga ostaje netaknut.
- Činjenica da institucionalni investotori, državni fondovi i zemlje koje proizvode naftu još uvijek imaju niske pozicije u robama, a posebno u zlatu, što sugerira nastavak rasta potražnje investitora.
Kreditna kriza još nije gotova. Makroekonomski pokazatelji SAD-a daju ambivalentnu sliku ekonomije i problemi na komercijalnom tržištu nekretnina rastu. Više puta spomenuta recesija s dvostrukim dnom ne može u potpunosti biti isključena.
Razdvajanje od dolara
Cijena zlata razdvojila se tijekom 2010. od razvoja vrijednosti dolara. Posljednji trendovi pokazuju da se jači dolar ne prelijeva nužno u nižu cijenu zlata. Zlato je zadržalo povišenu razinu cijene unatoč razvoju dolara i dostignuću nove najviše vrijednosti ikada.
To je znakovito s obzirom na njegovu slabu osjetljivost na sezonska razdoblja i također može biti argument u prilog nove faze bikovog tržišta.
Rastuće tržište zlata karakterizirano je dvama jakim ljudskim osjećajima: strahom i pohlepom. Stoga bi zaista kombinacija ovih dvaju faktora mogla dovesti do paraboličnog kretanja zlata u zadnjoj fazi trenda. Kao rezultat, analitičari Erste Groupa očekuju da će zlato dugoročno dostići ciljanu cijenu od 2,300 američkih dolara na kraju ciklusa.
Bez zlatnog balona na vidiku
Mnogi sudionici tržišta smatraju da je teško razlikovati rastuće tržište i tržišni balon. Kao što mnogi povijesni primjeri pokazuju, u ovom trenutku definitivno ne vidimo zlatni balon. Vrijednost američkih zlatnih pričuva trenutačno iznosi 1,85% bruto društvenog proizvoda SAD-a.
U 40-godina prošlog stoljeća to je bilo iznad 20%, a 80-ih blizu 7%. Usporedba zlata s povijesnom ponudom novca također sugerira atraktivnost trenutačne razine cijene.
Ako bi usko definirana ponuda novca (M1) bila 45% pokrivena sa zlatom – kao što je to bio slučaj 1980. godine – cijena zlata morala bi narasti do oko 10,000 dolara.
|
Da bi se pokrila puno šire definirana ponuda novca (M2), cijena zlata bi morala narasti čak do 30,000 američkih dolara.
Odnos između prilike i rizika za investiranje u zlato ostaje odlično. Temeljeno na fundamentalnoj tehničkoj pretpostavci da “otpor postaje podrška”, čini se da prag od 1,000 dolara pruža čvrstu podršku. Analitičari ne vjeruju da će cijena zlata pasti ispod te razine u predstojećoj godini. (Bankamagazin)
|
|
|
|