07.05.2010.
Njemačko-hrvatska komora: Vidi se svjetlo na kraju tunela
Članovi Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore pozitivno ocjenjuju napore hrvatske Vlade u borbi protiv korupcije i kriminala, potencijal razvoja suradnje vide u pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, dok glavnom smetnjom označavaju lošu kulturu plaćanja, porezni sustav i javnu upravu u Hrvatskoj.
Uprava Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (skraćeno DKIHK) predstavila je članovima Komore rezultate ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine i u njemu je sudjelovalo 50 njemačkih i hrvatskih poduzeća.
S obzirom na vrijeme provođenja istraživanja, program gospodarskog oporavka, koji je hrvatska Vlada predstavila sredinom travnja, nije uzet u obzir niti je utjecao na rezultate istraživanja.
Rezultati prikazuju ukupno gledano vrlo kritičnu procjenu trenutačne gospodarske situacije.
„Pri ocjenjivanju izgleda hrvatskog gospodarstva za 2010. godinu vidi se znatno poboljšanje u usporedbi s prethodnom godinom. Vidi se svjetlo na kraju tunela“, naglasio je Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore prilikom predstavljanja rezultata istraživanja.
Slab obrat raspoloženja vidi se i kod procjene razvoja ulaganja u tekućoj godini te posebice kod ocjenjivanja djelotvornosti mjera za suzbijanje korupcije i kriminala, na što je očito utjecalo pozitivno djelovanje antikorupcijskog programa koji je hrvatska Vlada pokrenula u ljeto 2009. godine.
Ipak, iz predloženih odgovora jasno se vidi da su napeto stanje u državnom proračunu i utjecaj globalne financijske i gospodarske krize uzrokovali znatne posljedice. To se osobito očituje u znatnom padu morala plaćanja.
Budući da je i njemačko gospodarstvo u 2009. godini doživjelo dramatičan gospodarski pad, smanjena je i vanjskotrgovinska razmjena između Njemačke i Hrvatske prošle godine za oko 20%.
U međuvremenu se situacija u njemačkom gospodarstvu osjetno poboljšala. Stoga i izgledi za oporavak gospodarskih odnosa između Njemačke i Hrvatske nisu loši.
|
|
„Predstojeći pristup Hrvatske Europskoj uniji nudi ne samo hrvatskim, već i njemačkim poduzećima brojne zanimljive dodatne prilike za poslovanje, posebice na području energije (uključujući područje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti), infrastrukture (željeznice, luke i zračne luke), vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim vodama, zbrinjavanja otpada i turizma. Njemački partneri na tim područjima ne samo da mogu ponuditi visoku tehnologiju i odgovarajuće znanje, nego su često već u radu s partnerima iz novih zemalja EU stekli iskustva te znaju kako zatražiti poticajna sredstva iz fondova EU te na koji ih način koristiti. Od tog iskustva mogu profitirati obje strane. Stoga kao bilateralna Komora posebno dajemo pozornost pokretanju kooperacije na tim područjima“, objašnjava Blomberg.
|
Istodobno se Komora i dalje zalaže za ubrzavanje realizacije važnih zajedničkih projekata njemačkih i hrvatskih poduzeća koji su već uznapredovali te koji bi, sa stajališta aktivnih njemačkih i hrvatskih partnera, mogli dugotrajno pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo.
Tu se osobito radi o projektima iz područja energetike u ukupnoj vrijednosti od nekoliko milijardi eura. Ti projekti su za Hrvatsku posebno zanimljivi budući da mogu djelovati kao konjunkturni program koji je financiran izvana.
Odlučujući poticaji za gospodarsku suradnju očekuju se od Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma, kojeg Komora u suradnji s Odborom njemačkog gospodarstva za zemlje istočne Europe te njemačkim veleposlanstvom u Zagrebu priprema za 15. i 16. lipnja.
Premijerka Jadranka Kosor najavila je gospodarski forum tijekom svog posjeta Berlinu u veljači. Forum njemačkim i hrvatskim poduzećima predstavlja izvanrednu priliku da se informiraju o projektima čija se realizacija planira sljedećih godina i za koje je poželjno sudjelovanje stranih partnera. Do lipnja se očekuju i prvi rezultati ambicioznog gospodarskog programa hrvatske Vlade.
Povrh toga će se Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora kao i prošlih godina zauzeti za svojih više od 280 članova, ali i za ne-članove, nudeći niz različitih događanja i usluga u Hrvatskoj i Njemačkoj te time i dalje podržati i poticati njemačko-hrvatske gospodarske odnose.
|
Aktualna gospodarska situacija i poslovna očekivanja
Unatoč činjenici da je 87% poduzeća, koja su sudjelovala na ovogodišnjem gospodarskom istraživanju Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocijenilo kao lošu (u usporedbi s 2009. godinom: 72%), razvoj opće gospodarske situacije u Hrvatskoj ocijenjen je manje pesimistično nego u prethodnoj godini.
|
Samo 57% sudionika očekuje pogoršanje gospodarskog razvoja u tekućoj godini. Za usporedbu, 2009. godine bilo ih je još 93%. Lagani obrat raspoloženja vidi se i kod ocjenjivanja situacije u pojedinim branšama: Umjesto 66% 2009., ove godine 49% sudionika očekuje negativan razvoj situacije u svojoj branši.
Ocjena trenutačnog poslovanja poduzeća pokazuje da je gospodarska kriza stigla u poduzeća. Tako se udio onih poduzeća koja svoju trenutačnu situaciju smatraju lošom povećao s 15 na 28 posto. Većina sudionika (57 posto) ocijenila je poslovanje svojeg poduzeća kao zadovoljavajuće, u prethodnoj godini taj je udio iznosio 68 posto.
Samo još 15 posto sudionika istraživanja očekuje poboljšanje poslovanja tijekom 2010. godine (2009: 24 posto). Također, za tekuću godinu većina sudionika (62 posto) ne očekuje da će se njihovo poslovanje bitno promijeniti (2009: 41%).
|
Posebice razvoj prometa i troškovi ulaganja su vidljivi u posljedicama gospodarske krize. Većina sudionika (43 posto) navodi da im je pao promet (2009: 10 posto). U 2010. godini samo 33 posto sudionika zabilježilo je povećan promet (2009: 59 posto).
Nasuprot tome se kod planiranih ulaganja za tekuću godinu vidi slab obrat raspoloženja. Udio sudionika istraživanja koja očekuju pad ulaganja smanjio se u usporedbi s prethodnom godinom.
|
Uz to 36 posto sudionika istraživanja navodi da im je u 2009. godini pao izvoz. U prethodnoj godini taj je udio iznosi još 14 posto. Oko tri četvrtine sudionika izjavilo je da im je u 2009. pao uvoz. U prethodnoj je godini taj udio iznosio samo 6 posto.
Ipak se s tračkom nade gleda u budućnost. Udio poduzeća, koja u tekućoj godini očekuju pogoršanje poslovanja, pao je s 34 na 23 posto. Isto vrijedi i za razvoj prometa ispitanih poduzeća. Umjesto 44 posto sudionika kao 2009., ove godine samo još 30 posto ispitanih poduzeća računa s padom prometa. Jedna petina sudionika u tekućoj godini očekuje čak povećanje prometa.
Osim toga, povećao se i broj poduzeća koja u 2010. očekuju povećan uvoz, s 9 na 15 posto, a udio poduzeća koja ove godine očekuju smanjenje izvoza, pao je s 42 na 25 posto.
Pozitivne vijesti i na području zaposlenosti. Tako 74 posto sudionika istraživanja navodi da u 2010. godini ne planira smanjiti broj zaposlenih (2009: 58 posto). Jedna desetina sudionika čak ima namjeru povećati broj zaposlenih u 2010. godini (prethodna godina: 7 posto).
|
Članstvo EU
Predstojeći pristup Hrvatske EU kao važan faktor uvjeta poslovanja dobiva sve više na važnosti: Tako se udio poduzeća, kojima je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji vrlo važan tj. važan faktor, povećao s 68 na 82 posto.
Suprotno tome razina zadovoljstva s dosadašnjim tokom pristupnih razgovora pala je s 37 na 18 posto.
Javna uprava
Sličan razvoj vidi se i kod pitanja o učinkovitosti javne uprave. Samo 11 posto sudionika su zadovoljni s trenutnom situacijom na tom području. 2009. je taj udio iznosio još 18 posto.
Većina poduzeća (71 posto) nije zadovoljna s trenutnom situacijom (2009: 66 posto).
|
Porezni sustav, porezna uprava i porezno opterećenje
I porezni sustav, porezna uprava i porezno opterećenje našli su se na udaru kritike.
Većina poduzeća (64 posto) je nezadovoljna trenutačnom situacijom vezano za porezni sustav i poreznu upravu (2009: 61 posto).
Udio zadovoljnih poduzeća pao je s 18 na oko 7 posto. Također, 70 posto sudionika istraživanja navodi da je njihovo zadovoljstvo s trenutačnom situacijom vezano za porezno opterećenje u Hrvatskoj dovoljno tj. nedovoljno (2009: 68 posto).
|
Moral plaćanja
Prema mišljenju sudionika istraživanja moral plaćanja se znatno pogoršao. Međutim, kao faktor na lokaciji poslovanje jako je dobio na značaju. U tom smislu 98 posto sudionika navodi da im je moral plaćanja vrlo važan tj. važan faktor.
U prethodnoj godini taj je udio iznosio još 79 posto. Udio poduzeća koja su vrlo zadovoljna tj. zadovoljna s trenutačnom situacijom vezano za moral plaćanja pao je s 24 na 2 posto.
Tri četvrtine svih poduzeća navodi da nisu zadovoljni s trenutačnom situacijom. Prethodne godine taj je udio iznosio 55 posto.
|
Suzbijanje korupcije i kriminala
Kao i 2009. godine je suzbijanje korupcije i kriminala za skoro sve sudionike istraživanja vrlo važan faktor. Velik broj ispitanih poduzeća na ovom području vidi napredak.
Polovica poduzeća ocijenila je trenutačnu situaciju kao pretežno dobru tj. dobru. Prethodne godine taj
je udio iznosio oko jednu četvrtinu.
|
Pravna sigurnost
Slično kao i prethodne godine, oko 45 posto sudionika ocijenilo je situaciju u Hrvatskoj vezano za pravnu sigurnost kao pretežno zadovoljavajuću, zadovoljavajuću i vrlo zadovoljavajuću.
Pristup državnim poticajnim sredstvima i poticajnim sredstvima iz fondova EU
S pogledom na krizu i predstojeći pristup Hrvatske EU, pristup državnim poticajnim sredstvima i sredstvima iz fondova EU prema mišljenju poduzeća dobio je na značaju.
Udio sudionika koji su nezadovoljni s trenutačnom situacijom vezano za pristup poticajnim sredstvima pao je s 40 na 29 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Tržište rada
I ove godine je hrvatsko tržište rada ukupno gledano dobro ocijenjeno, a postoji i tendencija poboljšanja: 43 posto sudionika je vrlo zadovoljno tj. zadovoljno s trenutnom situacijom vezano za produktivnost djelatnika (2009: 40 posto).
Također, i zadovoljstvo poduzeća s trenutačnom situacijom vezano za zalaganje zaposlenika za bolje rezultate rada povećalo se s 34 na 43 posto.
Udio poduzeća koja su vrlo zadovoljna tj. zadovoljna aktualnom situacijom vezano za kvalifikacije zaposlenika povećao se s 36 na 45 posto.
|
Gospodarsko-politički potencijali za poboljšanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj i prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije
Slično kao i prethodnih godina iz odgovora poduzeća se jasno vidi da okvirni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i dalje iziskuju napore oko njihovog poboljšanja.
Sudionici istraživanja navode da je djelovanje gospodarsko-političkih mjera nužno pri suzbijanju korupcije i
kriminala (s naglaskom na javni sektor), povećanju učinkovitosti javne uprave, poboljšanju pravnog sustava i pravne sigurnosti te porezne reforme tj. porezne politike.
S tim u vezi i s ciljem jačanja kupovne moći i znatnog rasterećenja poreznih obveznika traži se smanjenje
poreza i davanja.
Ove godine je nedovoljni moral plaćanja dospio u središte pažnje. Poduzeća zahtijevaju provođenje mjera za smanjenje kašnjenja u plaćanju, osobito javnog sektora, te kritiziraju zlouporabu moći velikih kupaca. Traže se strože zakonske regulative za naplatu potraživanja.
Također, sudionici istraživanja smatraju da je poboljšanje transparentnosti hitni zadatak Vlade, osobito vezano za javne natječaje i porezni sustav, što bi opet pridonijelo povećanju konkurentnosti.
Prema mišljenju sudionika istraživanja obrazovni sustav je dobio na važnosti i na njega se gleda kao na bitan okvirni uvjet poslovanja za čije poboljšanje je nužno djelovanje gospodarstva i politike.
Iako se udio poduzeća koja su vrlo zadovoljna tj. zadovoljna s trenutnom situacijom vezano za kvalitetu sustava stručne izobrazbe povećao s 10 na 25 posto, sudionici istraživanja ipak traže promjene i poboljšanje obrazovnog sustava kako bi se osigurao velik broj kvalificiranih i motiviranih djelatnika. Uz to se traži da se obrazovni sustav na učinkovitiji način prilagodi potrebama gospodarstva.
U usporedbi s drugim zemljama regije, kao prednosti Hrvatske navedene su kao i prethodne godine dobar geografski položaj, dobro razvijena infrastruktura, politička stabilnost i predstojeći pristup EU, kvalificirana i dobro obrazovana radna snaga (s visokom produktivnošću i osnovnim tehničkim znanjem) te visoka kvaliteta života uz netaknutu prirodu.
Prema mišljenju sudionika Hrvatska je zemlja s velikim neiskorištenim potencijalom.
|
U usporedbi: Lokacije za ulaganje
Prilikom usporedbe i ocijenjivanja 23 izabranih lokacija za ulaganje, sudionici istraživanja ocijenili su da je Njemačka najatraktivnija lokacija za ulaganje, a prate ju Rusija i Kina.
Srbija, koja je prethodne godine bila ocijenjena kao manje atraktivna lokacija za ulaganje, ove je godine dospjela na četvrto mjesto na popisu atraktivnih lokacija.
Nasuprot tome je Hrvatska u usporedbi s 23 zemalja pala s petog na osmo mjesto na popisu atraktivnih lokacija.
Prema mišljenju sudionika istraživanja vrlo su napredovali Bugarska, Ukrajina te Makedonija, koje su prošle godine bile na popisu manje atraktivnih lokacija za ulaganje, a ove godine su ocijenjene kao prosječno atraktivne lokacije.
Međutim, Češka koja se 2009. nalazila na popisu atraktivnih lokacija ove je godine znatno izgubila na atraktivnosti.
Kao i prethodne godine, većina sudionika je ocijenila da su Albanija, Bosna i Hercegovina te Bjelorusija, koja je ove godine prvi put navedena u popisu zemalja, manje atraktivne lokacije za ulaganje.
Iako je Hrvatska po ocjenama sudionika i u usporedbi s prethodnom godinom doživjela lagani pad, ove godine se opet većina ispitanih poduzeća zalaže za Hrvatsku kao poslovnu lokaciju: 40 od 45 poduzeća u trenutačnoj situaciji ne bi izabrali drugu lokaciju poslovanja i ulaganja.
Gospodarska i financijska kriza
Većina sudionika istraživanja (69%) kritizira dosadašnje Vladine mjere suzbijanja gospodarske i financijske krize te zastupa mišljenje da su te mjere nedostatne odnosno da uopće nisu usmjerene prema cilju i nedovoljne.
Jedna petina poduzeća ocijenila je dosadašnje Vladine mjere kao prosječno ili umjereno usmjerene prema cilju i dovoljne.
U većini poduzeća (61-79 posto) nije predviđeno korištenje ponude za pomoć ili poticaje u vezi s gospodarskom krizom. Veliki dio navedenih mjera u Hrvatskoj nije dostupan ili poznat.
Međutim, oko 15 odnosno 9 posto sudionika istraživanja razmatra korištenje Vladinih mjera kao što su dodatne narudžbe iz državnih investicijskih programa i sredstva za poticanje izvoza.
|
|
 |
|