29.04.2010.
Glavni igrači izvan centraliziranog sustava javne nabave
Sustav centralizirane javne nabave obuhvatio je samo tijela središnje države na koja otpada oko 10 posto ukupne javne nabave koja je u 2009. iznosila oko 40 mlrd kuna
U sustav centralizirane javne nabave odlukom Vlade uključeno je 16 ministarstava, tri središnja državna ureda, devet državnih upravnih organizacija i Ured za opće poslove Hrvatskog Sabora i Vlade.
Vrijednost ugovora javne nabave koje su u 2009. sklopila državna tijela iznosila je oko deset posto ukupne javne nabave u toj godini. Prema podacima Ministarstva gospodarstva u 2009. kroz sustav javne nabave utrošeno je 39,6 milijardi kuna.
U 2009. je za javne radove izdvojeno ukupno 22,6 milijardi kuna, za usluge 8,6 milijardi, a za robe 8,4 milijarde kuna, podaci su Ministarstva.
Osim centralne države obveznici provođenja postupaka javne nabave su još i općine, gradovi i županije, razne udruge civilnog društva, sudovi, državna odvjetništva, HAZU, HRT, arhivi, visoka učilišta, HZZO, HZMO, te naravno javna poduzeća. Ona su i glavni igrači javne nabave – oko 65 posto vrijednosti svih ugovora sklopila su poduzeća.
U uredu za središnju javnu nabavu napominju da nisu svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi uključeni u centralizirani sustav. Kažu da je već i objedinjavanje svih ministarstva zahtjevan zadatak te da će se tek za dvije godine vidjeti kolike će biti uštede.
Prema iskustvima ostalih europskih zemalja, centralizirani sustav javne nabave donosi uštede od pet do 30 posto, ovisno o predmetu nabave. U Hrvatskoj se najveće uštede, do oko 30 posto, očekuju u telekomunikacijskim uslugama, procjenjuju u Uredu.
Javna poduzeća, ali i zavodi za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje za sada nisu ni predviđeni za ulazak u centralnu javnu nabavu, saznajemo u Uredu. Razlozi su dvojaki: jedan je mali kapacitet Ureda koji sada ima 10 zaposlenih i činjenica da je tek počeo graditi sustav, a drugi je veličina javnih poduzeća i mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Uz javna poduzeća, pogotovo HAC, vežu se, međutim, neke od najvećih korupcijskih afera. Ona su također među 20 najvećih po vrijednosti nabave. U 2008., što su posljednji dostupni podaci, vrijednost HAC-ove nabave iznosila je 3,7 milijardi kuna ili 24,14% ukupne javne nabave u toj godini.
Na drugom mjestu su bili Hrvatske ceste čija je javna nabava vrijedila oko 2 mlrd kuna (13,13% ukupne javne nabave), a treći je Zagrebački holding s 1,8 milijardi kuna vrijednom nabavom (11,54% ukupne nabave). Jadrolinija je provela nabavu vrijednu 1,5 milijardi kuna, a onda slijedi ARZ s oko pola milijarde i nekoliko poduzeća sa svotama ispod te granice.
HZZO je u 2008. proveo javnu nabavu vrijednu 235,5 milijuna kuna, a na posljednjem 20. mjestu je HZMO s nešto manje od 36 milijuna kuna.
|
|
Najveći naručitelji u javnoj nabavi dakle izvan su sustava središnje javne nabave, pa je upitna tvrdnja premijerke Kosor kako je riječ o moćnom oružju u borbi protiv korupcije. (Bankamagazin)
|
|
 |
|