26.02.2010.
Inflacija na koljenima
U prvom je mjesecu godišnja inflacija od 1,1 posto bila na najnižoj siječanjskoj razini u posljednjih 10 godina. Najviše su pale cijene odjeće i obuće, za 4,8 posto, te prehrane i bezalkoholna pića, koje bilježe pad od 2,6 posto
Ovogodišnji siječanj bio je jedan od pet mjeseci u proteklih deset godina s rekordno niskom godišnjom stopom inflacije. Statistika pokazuje da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prvom mjesecu porasle 1,1 posto na godišnjoj razini. Prema indeksima cijena DZS-a, to je najniža siječanjska inflacija u proteklom desetljeću.
Dvije su važne kategorije proizvoda bilježile pad cijena. Odjeća i obuća, koje su na godišnjoj razini bile jeftinije 4,8 posto, te prehrana i bezalkoholna pića čije su cijene pale 2,6 posto.
U strukturi potrošačke košare, potonja kategorija čini čak 31,3 posto, a opći pad indeksa cijena hrane i pića posljedica je vala trgovačkih akcija i popusta kojima se želi motivirati zamrla potrošnja. Iz istog razloga trgovci su bili spremni na sebe preuzeti i trošak pojačanih fiskalnih tereta, tj. kriznog poreza.
Masovni diskonti u modnim trgovinama i shopping centrima u siječnju su posebno utjecali na pad cijena odjeće i obuće. Ti su proizvodi jedini u siječnju ostvarili mjesečni pad cjenovnog indeksa te su u odnosu na prosinac imali negativnu stopu inflacije od 7,1 posto.
Iako analitičari smatraju da je siječanjski pad ‘modnih‘ cijena uzrokovan sezonskim sniženjima, iskustva potrošača govore o nekonvencionalnim popustima.
Najbolja ilustracija su popusti na žensku obuću koja se može nabaviti po diskontima i višim od 90 posto. U trgovini tekstilom, odjećom, obućom i kožom, prema DZS-u, promet je u prosincu na godišnjoj razini bio manji 13,8 posto.
Inače, dvoznamenkasti pad potrošnje ne prekida se u Hrvatskoj od prošle godine u kojoj je zabilježen snažan pad od čak 14,1 posto nominalno, odnosno 15,3 posto realno. U nominalnom se iznosu potrošnja vratila na razinu iz 2005., a u realnom na 2002.
|
Što se tiče prometa u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima, on je prema podacima o potrošnji u prosincu imao godišnji pad prometa od 4,2 posto.
Prema klasifikaciji DZS-a po trgovačkim strukama, najveći su pad prometa od trgovine na malo imale skupine motornih vozila te namještaj i oprema za rasvjetu. Vozilima je u prosincu promet pao za drastičnih 52,7 posto, a pokućstvu 29,6 posto.
Siječanjski podaci o inflaciji, pokazuju s druge strane, da je indeks cijena automobila pao 6 posto, dok su cijene namještaja bile niže za samo 1 posto u odnosu na lanjski siječanj.
Pad prometa u trgovini pokućstvom, kao i snažan pad prodaje računala i motornih vozila od početka krize, poklapa se sa shvaćanjima ekonomista koji ističu da u recesiji potrošači najprije odustaju od trajnih i luksuznih dobara, a koncentrirani su na nabavku temeljnih proizvoda za život.
Tako najveći pojedinačni pad prometa u krizi bilježe trgovina računalima i automobilima, što je karakteristično za sva svjetska tržišta. Prema podacima agencije za istraživanje tržišta IDC Adriatics, u Hrvatskoj je isporuka računala lani smanjena 25 posto (na 256 tisuća jedinica).
Valja istaknuti, da su u kategoriji hrane i pića, koja je uz odjeću i obuću, jedina u siječnju ostvarila godišnji pad indeksa potrošačkih cijena, cijene prehrane bile manje 2,9 posto, a rasle su bezalkoholnim pićima za 0,2 posto.
Među prehrambenim proizvodima, najviše su pale cijene ulja i masti, za 16,1 posto, slijedi voće kojem je indeks manji 7 posto, mlijeko, sir i jaja za 5,1 posto, cijene mesa su niže 3,2 posto, ribe 2,9 posto, mineralne vode i sokova 2,2 posto, dok su cijene povrća bile manje 1 posto.
U isto vrijeme porasle su cijene kruha i žitarica (0,7 posto), šećera, džema, meda i konditorskih proizvoda (2,6 posto) te kave, čaja i kakaoa (3,7 posto). Cijene hrane i pića u restoranima i kavanama bile su u siječnju više 1,5 posto, a u kantinama su porasle za 5,5 posto.
No, subjektivni doživljaj cijena prehrambenih proizvoda kod hrvatskih je potrošača u vrijeme krize suprotan trendu niskih statističkih stopa inflacije. Najznačajniji je razlog tome pad kupovne moći, rast nezaposlenosti i rezanje plaća kojem je pribjegao velik dio poslodavaca.
|
Pametni ciljaju višu inflaciju
Na statistički, opći porast cijena u siječnju, najviše je, pak, utjecala skupina alkoholna pića i duhan koja je imala najveći godišnji rast indeksa od 8,5 posto.
I to prije svega zbog rasta cijena duhana od 11,9 posto. Slijedi kategorija stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva, kojoj su cijene rasle 5,2 posto. U ovoj skupini ističe se rast cijena plina od 18,7 posto, i tekućih goriva za 19,2 posto.
Među rastućim siječanjskim indeksima cijena, strše i financijske usluge koje u skupini ‘ostala dobra i usluge’ imaju daleko najveći rast od 10,9 posto. Taj podatak je vjerojatno najviše povezan s poskupljenjem naknada i provizija banaka te ostalih članica financijske industrije koje na taj način žele nadoknaditi krizni pad poslovanja.
Značajan rast cijena tekućih goriva, prvenstveno je posljedica izuzetno niskih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu lani u siječnju, zbog čega su tekuća goriva tada u Hrvatskoj bila za 1 do 2 kune jeftinija nego danas.
Rast cijena energenata, tj. najavljeno dvoznamenkasto poskupljenje struje, imat će u sljedećem razdoblju presudan utjecaj na jačanje inflatornog pritiska, upozoravaju hrvatski analitičari. Procjenjuju da su moguća i druga lančana poskupljenja proizvoda za osobnu potrošnju, kao reakcija na veće ulazne troškove proizvođača.
Pritom su povećanju cijena najizloženiji sektori – prijevoz, skladištenje i veze, hoteli i restorani, rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija.
Analitičari napominju da je najavljeno poskupljenje električne energije očekivano, jer je jedna od glavnih sirovina za proizvodnju struje kod nas plin, čije je poskupljenje utjecalo i na posljednju odluku o povećanju cijena energije.
U konačnici, službena inflacija se u siječnju približila prosjeku EU, koji je prema zadnjim podacima za prosinac bio 0,9 posto, i znatno je niža u odnosu na najvišu stopu inflacije u eurozoni koju je u zadnjem lanjskom mjesecu imao Luksemburg (2,5 posto).
Aktualne, hrvatske stope inflacije posebno su niske u odnosu na istočnoeuropske članice EU: primjerice Mađarsku, u kojoj je godišnja inflacija u prosincu bila 5,4 posto, Poljsku, sa stopom od 3,8 posto i Rumunjsku sa 4,7 posto.
|
Kao što je poznato, niska inflacija je u centru pažnje hrvatske središnje banke koja svojom monetarnom politikom prije svega želi održavati stabilan tečaj i cijene. U tom kontekstu je zanimljivo spomenuti nedavni apel Oliviera Blancharda, glavnog ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), centralnim bankama u svijetu da "imaju u vidu, postavljanje viših ciljanih razina inflacije”.
To bi, prema Blanchardu, osiguralo više manevarskog prostora zakonodavstvima pojedinih država za suzbijanje krize.
On je u izvješću Preispitivanje makroekonomske politike istaknuo da su središnji bankari tijekom razdoblja gospodarskog rasta "postali suviše samozadovoljni u pogledu pitanja kao što su inflacija i dug".
S druge strane, Blanchard ponavlja da je najnovija kriza proizišla iz problema u financijskom sektoru, i upozorava da bi u budućnosti golemi nepovoljni pritisci mogli biti posljedica "pandemije ili većeg terorističkog napada". (Bankamagazin)
|
|
 |
|