20.06.2009.
Hrvatsko-kineski gospodarski forum
Kineski predsjednik Hu Jintao u posjet Hrvatskoj došao je s velikim gospodarskim izaslanstvom
Kineski predsjednik Hu Jintao nakon posjeta Rusiji i Slovačkoj stigao je u petak u Zagreb, a s njime je stiglo i veliko gospodarsko izaslanstvo u čijem su sastavu predsjednici uprava i direktori 140 kineskih kompanija, te predstavnici 26 gospodarskih institucija te najmnogoljudnije zemlje na svijetu.
U subotu prijepodne su Hu Jintao i njegov domaćin Stjepan Mesić otvorili su gospodarski forum u zagrebačkom hotelu Westin koji se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Nakon toga dvojica će predsjednika imati priliku porazgovarati nasamo, a s razgovorima i susretima će početi 220 kineskih i oko 150 hrvatskih gospodarstvenika te predstavnici državnih agencija i institucija s obje strane.
Kineskog predsjednika u poslijepodnevnim satima čekaju i sastanci s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.
Među kineskim tvrtkama koje će biti u Zagrebu su i ogromne kompanije poput naftne China National Petroleum Company, telekomunikacijske kompanije Huawei Technologies, inače trećeg najvećeg svjetskog isporučitelja optičkih mreža, China Aviation Industry Corporationa i Beijing Baowang Groupe.
Među kineskim gospodarstvenicima bi trebali biti i predstavnici Zhejiang Tea Groupe, najvećeg kineskog izvoznika čaja te najvećeg svjetskog proizvođača zelenog čaja, izvoznici tekstila, odjeće i obuće, ali i proizvođača opreme za metalurgiju, strojeva, predstavnika farmaceutskih tvrtki, elektroprivrednih kompanija, drvnoprerađivačke industrije, građevinskih tvrtki, te prerađivača ribe i proizvođača svjetiljki i cijevi.
Uoči foruma nekima od hrvatskih gospodarstvenika koji su najavili svoj dolazak postavili smo pitanja o tome kakva iskustva u poslovanju s Kinom imaju i što očekuju.
Sve tvrtke koje su nam odgovorile nadaju se ostvariti konkretne kontakte s kineskim gospodarstvenicima i upoznati se s načinom poslovanja i regulativom u Kini.
Konkretno, proizvođač složenih prometnih sustava, Telegra, nam je odgovorila kako otprije planira ulazak na kinesko tržište. Do sada su se, kažu, bavili istraživanjem tržišta, pozicioniranjem njihove ponude kao i pribavljane certifikata da bi se Telegrini proizvodi mogli plasirati u Kini.
Odrađen je, odgovorili su iz Telegre, jedan manji probni projekt i prvi se pravi poslovi očekuju u slijedeći dvanaest mjeseci.
Telegra se nada pobuditi zanimanje više rangiranih kineskih funkcionara, jer na kinesko tržište prvenstveno gleda kao mjesto gdje može izvoziti svoje sustave, pojedinačne proizvode i know how.
S druge strane, napominju, kao veliki proizvođač Kina je i Telegri važna i kao potencijalni izvor pojedinih komponenti i proizvoda koje Telegra može integrirati u svoje sustave i ugraditi u svoje proizvode.
|
NCP grupa i Remontno brodogradilište Šibenik već neko vrijeme surađuju s kineskim tvrtkama, odgovoreno nam je iz te kompanije. Do sada su iz Kine samo uvozili, no tu zemlju vide i kao uvozno i kao izvozno tržište.
Naime, u NCP-u smatraju da kineskom tržištu mogu ponuditi turističke usluge te razmatraju i mogućnost otvaranja agencije namijenjene privlačenju kineskih turista.
GISDATA grupa kaže kako je s kineskim mobilnim operaterima i sistemskim integratorima na svjetskim sajmovima imala kontakte u vezi GISDATA-inih rješenja za pružanje telekomunikacijskih Value Added Services usluga baziranih na njihovom softveru.
S druge strane, odgovorili su nam iz te tvrtke, mnoge ih kineske tvrtke za geodetske tehničke usluge kontaktiraju s ponudama za outsourcing i davanje usluga kao podugovaratelji. U GISDATA-i smatraju da oba oblika suradnje imaju perspektivu.
Iako dakle postoje povremeni kontakti, iz te tvrtke naglašavaju da još nije došlo do konkretnih oblika suradnje, što objašnjavaju i time da zbog velikog rasta u regiji GISDATA nije imala snage fokusirati se na još jedno, vrlo udaljeno izvozno tržište.
Farmaceutska kompanija Veterina, koja još ne posluje izravno s kineskim kompanijama, kratko nam je odgovorila da se nada ostvariti kontakte, jer Kinu vide i kao tržište s kojeg mogu uvoziti sirovine i gotove proizvode, i kao izvozno tržište za svoje lijekove i proizvode.
Među anketiranima su i dvije prehrambene kompanije, SMS i Podravka.
Podravka do sada nije uspjela ostvariti neki značajniji izvoz na tržište Kine, ali se na gospodarskom forumu nada pronaći potencijalne uvoznike i distributere koji, po mogućnosti, već distribuiraju prehrambene proizvode.
Kako su naveli, unatoč tome što je u sastavu kineske delegacije vrlo mali broj kompanija koje se bave prehranom, u Podravci se nadaju naći potencijalne partnere, ali se i informirati o stanju na kineskom tržištu, razvijenosti distributivne i maloprodajne mreže, uvoznim procedurama i tržišnim trendovima.
Kinu sukladno tome vide kao izvozno tržište velikog potencijala, no kažu kako ni uvoz nije isključen.
Splitski SMS Kinu vidi isključivo kao izuzetno jako izvozno tržište.
U SMS-u naime drže da njihov delikatesni mediteranski asortiman ima vrlo jak potencijal na kineskom tržištu.
Značajnog povećanja standarda kineskih potrošača za kupnju takvih proizvoda, SMS-ovi proizvodi zaista imaju potencijal da se nađu na policama kineskih prodajnih lanaca, smatraju u SMS-u.
Ta je tvrtka, inače, već dva puta izlagala na sajmovima u Kini i u kontaktima na sajmovima se otvorila mogućnost daljnje suradnje, međutim, odgovorili su nam iz Splita, u tom trenutku su financijska ulaganja za nas bila previsoka.
|
Predsjednik Stjepan Mesić na otvaranju foruma je podsjetio jda gospodarske odnose dviju zemalja obilježava stalni porast robne razmjene, ali uz izraziti debalans na štetu Hrvatske.
Naime, u prošloj je godini ukupna robna razmjena dviju zemalja iznosila 1,9 milijardi dolara, od čega se na hrvatskih izvoz odnosi tek nešto više od 35 milijuna dolara, a na uvoz iz Kine više od 1,88 milijardi dolara.
"Ne očekujem da bismo mogli našim izvozom preplaviti Kinu i takvo stanje dramatično i naglo promijeniti", rekao je Mesić te dodao da se ipak uz malo više ambicije, ustrajnosti i vizije neuravnoteženost trgovinske razmjene može početi smanjivati.
Kazao je i da s kineske strane postoji interes za ulaganje u Hrvatsku te da se Hrvatska prema tome treba postaviti krajnje pozitivno, a kao primjer projekata koji bi mogli biti prilika za kineska ulaganja naveo je izgradnju nove zračne luke u Zagrebu te izgradnju luke Ploče. (Bankamagazin)
|
|
 |
|