19.06.2009.
Hrvatski izvoz u Kinu zanemariv
Deficit robne razmjene 1,8 milijardi dolara, a hrvatski izvoz u Kinu pokriva svega 1,8 posto uvoza
Hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo uspostaviti tješnje odnose s najbrže rastućim ekonomskim divom na svijetu, iako su gospodarski odnosi postojali još od 1960-ih. Hrvatske tvrtke izvoze u Kinu već više od 30 godina, međutim nakon početka ekonomskih reformi u toj zemlji krajem 70-ih i rata u Hrvatskoj, situacija se promijenila.
Od početka tržišnih reformi Kina je dostigla nezabilježene stope rasta. U 25-godišnjem razdoblju od 1978. do 2003. imala je najbržu stopu rasta ukupnog BDP-a, BDP-a per capita i najbrži rast BDP-a po radniku. BDP joj iznosi 7.8 bilijuna dolara.
Globalna financijska i gospodarska kriza pogodila je i Kinu, zbog smanjenja potražnje za njezinim robama, ali i zbog pada cijena domaćeg tržišta nekretnina. U četvrtom kvartalu 2008 stopa rasta BDP-a pala je na 6.8% što je najniža stopa rasta u posljednjih 7 godina.
No, s obzirom na visoke stope rasta u prva tri kvartala, na godišnjoj razini BDP je rastao po stopi od 9.8%. Prema procjenama, pad stope rasta BDP-a će se nastaviti i u 2009. i mogao bi iznositi 6%- 8%.
Ukupna hrvatska robna razmjena s Kinom u konstantnom je porastu već niz godina, međutim s njezinim rastom raste i Hrvatski deficit, koji je u 2008. godini iznosio 1.8 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je samo 1.8%.
U prvom kvartalu 2009. zabilježen je rast hrvatskog izvoza za 43%, dok je kineski uvoz pao za 17%. Kina je 7. trgovinski partner Hrvatske. U uvozu je na 4. mjestu, a u izvozu nam je Kina na 42. mjestu.
U Kinu, prema službenim podacima, izvozimo lijekove i uglavnom sirovine i poluproizvode, ali prvi puta u većem opsegu i klipne motore, odnosno dijelove motora, te električne transformatore.
Iz Kine se u Hrvatsku uvozi sve vrste tradicionalne robe (odjeće, obuče, igračaka, bijela tehnika…), ali i sve više telekomunikacijske opreme, računala i strojeva.
Hrvatska brodogradilišta su Kini tijekom 1970-ih i 1980-ih isporučila 39 brodova, no u novije vrijeme situacija se obrnula pa je Hrvatska (Atlantska plovidba) brodove počela naručivati od Kine, čija su brodogradilišta 3. u svijetu po kapacitetu.
Naime, kineska državna brodarska tvrtka mora kupovati brodove od domaćih brodogradilišta, osim ako ih ona ne mogu proizvesti.
INA je još od '80-ih surađivala s kineskim tvrtkama na uvozu nafte i izvozu umjetnih gnojiva, no nakon što je Kina povećala svoju proizvodnju i postala samodostatna u pogledu potreba za umjetnim gnojivom, 90-tih je suradnja naglo smanjena.
2005. INA je potpisala ugovor o zajedničkim poslovima istraživanja nafte i plina u koje treba biti uključen i CROSCO.
|
Pliva je bila vrlo uspješna na kineskom tržištu još od 1992, no nakon što je prodana prvo Barru pa Tevi, njena uloga na kineskom tržištu tek treba biti definirana.
Elektroindustrija Končar 2005. godine je s najvećom kineskom tvornicom transformatora osnovala zajedničko poduzeće TBEA Shenyang Končar. Končar daje znanje i ima udio od 27%, a kineski partner ulaže proizvodne kapacitete, objekte i financijska sredstva.
Đuro Đaković Oprema je 2005. isporučila Kinezima kristalizatore za industriju plastike. Pulska tvrtka za proizvodnju elektro motora napredne generacije Tema prodala je kineskoj tvornici Jiali Motor proizvodnu licencu i uložila 300 tisuća eura u izgradnju tvornice u Kini s kineskim partnerom.
Prva hrvatska prehrambena tvrtka na kineskom tržištu je splitski Trenton, koji je od 2005. izvozi maslinovo ulje i druge proizvode.
Hrvatske luke nisu kapitalizirale činjenicu što je putovanje iz Kine do njih za pet dana kraće nego do zapadnoeuropskih luka.
70 posto tereta u Luci Ploče čine kontejneri s Dalekog istoka, a Luka Rijeka je povezana s četiri najveće kineske kontejnerske luke, no nema one suradnje koja je započela još 1960-ih godina, a koja je propala raspadom komunističkog bloka.
Iako je Europu 2007. godine posjetilo između 10 i 12 milijuna turista iz Kine, u Hrvatsku ih je prošle godine došlo svega 6.375 kineskih turista koji su ostvarili 14 500 noćenja. Veći je broj Hrvata posjetio Kinu, licencu za poslovanje s Kinom ima 30-ak hrvatskih turističkih agencija.
S druge strane, prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj svoje predstavništvo imaju samo Lenovo, Huawei tehnologija, koja posluje s HT-om, te ZTE.
Usporedni makroekonomski pokazatelji:
|
|
 |
|