07.06.2011.
Kina u Europi zasad preuzela 118 kompanija
Tržište Europe Kinezima je posebno privlačno jer europski dužnosnici ne mogu blokirati investicije u europska poduzeća, kao što je slučaj u SAD-u
Prvi čovjek najveće kineske prehrambene kompanije Bright Food Group, Wang Zong Nan, otvoreno je najavio kupnju triju najvećih europskih prehrambenih kompanija, prenosi The Wall Street Journal.
Wang je samo jedan od top menadžera koji najavljuju preuzimanje europskih kompanija. Njihove ambicije, koje imaju potporu kineske vlade, mogle bi preoblikovati globalnu trgovinu i investicijske tijekove u sljedećih par godina, što dovodi do negodovanja u Europi.
Mreža prodaje i brandova
Kina, najveći svjetski izvoznik, prikupila je 2,7 trilijuna američkih dolara nacionalne štednje do kraja 2009. godine, a Svjetska banka predviđa da će se štednja do 2020. godine povećati za šest puta.
Analitičari predviđaju da će ta štednja potaknuti val kineskih preuzimanja u Europi, što je i eksplicitni petogodišnji plan kineske vlade koja poziva na uspostavljanje internacionalnih mreža prodaje i brandova.
Rast kineskih ulaganja u europske kompanije vidljiv je u istraživanju londonske konzultanske firme Dealogic.
Naime, u periodu od 2003. do 2005. godine Kina je uložila samo 853 milijuna dolara u europske kompanije, dok je u periodu od 2008. do 2010. godine uložila 43,9 milijardi dolara, što je za 50 puta više u odnosu na dvogodišnji period prije pet godina.
Ulaganja su Kini pribavila kontrolu nad 118 europskih kompanija.
Najsvježiji slučaj preuzimanja dogodio se prošli tjedan kada je Lenovo kupio 37 posto udjela u njemačkoj računalnoj i elektroničkoj kompaniji Medion AG, a stigla je i najava da će Lenovo javnom ponudom pokušati preuzeti kontrolni paket.
I dok su samo neka kineska preuzimanja na naslovnicama, poput kupnje Volva od strane Zhejiang Geely Holding grupe, kineska poduzeća su u tišini preuzela više od 100 europskih kompanija, uključujući i češku duhansku kompaniju, nizozemsku farmaceutsku firmu i britanskog proizvođača drva.
Thilo Hanemann, savjetnik američke konzultantske kompanije Rhodium, predviđa kako će Kina u periodu od 2011. do 2020. godine uložiti više od trilijuna dolara u strane kompanije i to ponajviše u prirodne resurse i zrela tržišta.
|
Tržište EU
Interes za tržišta stavlja EU u prvi plan. Naime, radi se o tržištu sa tisućama proizvođača i trgovaca čija djelatnost varira od proizvodnje automobila do proizvodnje stakla, a tržište zajednice s 27 zemalja najveće je po outputu u svijetu.
U istraživanju kineske vlade koje je obuhvatilo 3000 kineskih poduzeća, trećina je izjavila kako je Europa najpogodnija regija za ulaganje dok je 28 posto njih izjavilo kako bi najradije ulagali u SAD.
Iako je kineski kapital bio većinom dobrodošao u Europi, u posljednje se vrijeme pojavio val nezadovoljstva znatnim kineskim ulaganjima u europu.
Europski povjerenik za industriju, Antonio Tajani, i neki od dužnosnika pojedinih europskih zemalja, poput Španjolske, Italije i Francuske zabrinuti su da Kina preuzima europske kompanije samo kako bi se domogla tehnologije.
Orijentiranost europskim tržištima očekivana je jer, za razliku od SAD-a koje imaju poseban odbor koji može blokirati inozemne investicije i preuzimanja na temelju argumenata o čuvanju nacionalne sigurnosti, europski dužnosnici nemaju pravo glasa kad je u pitanju preuzimanje europskih poduzeća.
Yufang Guo, kineski konzultant koji je smješten u Rotterdamu, tvrdi kako ima oko 100 kineskih klijenata koji traže poduzeća u zapadnoj Europi gdje bi investirali svoj novac.
Guo tvrdi kako su europske kompanije najviše privučene obiljem kapitala koji se može investirati u poduzeće i pristupom velikom kineskom tržištu. (Bankamagazin)
|
|
 |
|