17.08.2006. (Nives Matijević)
Glavnina novca od Plive zaobići će hrvatsko tržište
Koliko će kapitala od preuzimanja Plive ostati u Hrvatskoj i u što će se on preliti, pitanje je kojim se zabavlja investitorska javnost dok se s velikim zanimanjem iščekuje koju će cijenu u javnoj ponudi za Plivu istaknuti Actavis. Američki Barr Laboratories za početak je ponudio 743 kune po dionici (plus 12 kuna dividende)
S obzirom na dominaciju inozemnih dioničara u vlasničkoj strukturi Plive, čini se da iznos kapitala koji će ostati u Hrvatskoj neće biti spektakularan u odnosu na vrijednost ukupne transakcije od 14 do 15 milijardi kuna. To potvrđuje i Hrvoje Stojić, analitičar u Hypo Alpe-Adria banci, koji Plivu svakodnevno prati već tri-četiri godine.
Mirovinci prodali
"Actavis je u lipnju na domaćem tržištu kupio oko 10 posto Plive i mislim da se glavnina tog kapitala već prelila. Glavni investitori koji su prodali dionice, mirovinski fondovi, najveći su dio novca prebacili u kunske obveznice i depozite. Kako je ukupno oko 13 posto bilo u vlasništvu investitora u Hrvatskoj, vjerujem da je na tržištu još maksimalno dva do tri posto dionica. No, mirovinski fondovi imaju još dosta u GDR-ima, i dio novca od toga mogao bi završiti na domaćem tržištu“, kaže Stojić. Inače, Deutsche Bank Trust Company drži 56,29 posto Plive, a koliko unutar toga imaju domaći dioničari, nije poznato; spekulacije se kreću od pet do nevjerojatnih 30 posto. "Mirovinci će gledati da novac ulože u dionice iz JDD kotacije kad to Hanfa odobri, očekivano do kraja godine, pa će se efekti prodaje Plive reflektirati kroz određeni vremenski pomak. Vidjeli smo već da je nakon transakcija u lipnju, kad je novac od Plive ušao na tržište, profitiralo nekoliko dionica, među kojima su Adris grupa, Dalekovod, IGH i Tehnika. Dio kapitala možda je završio i u Istraturistu, koji je tada zabilježio prilično snažan rast", podsjeća Stojić.
Najzanimljivija etapa
Općenito, očekuje da bi od Plivina kapitala više trebale profitirati dionice s dobrim fundamentima. Ako i kad Vlada proda svoj udjel u Plivi, taj novac, naravno, neće završiti na tržištu kapitala nego u tekućoj potrošnji. Nadmetanje za Plivu ulazi u najzanimljiviju etapu. Actavis je prošloga tjedna Hanfi predao zahtjev za odobrenje objavljivanja javne ponude, te ona ima rok 14 dana (do 23. kolovoza) da ga odobri ako je "uredan". Ako nije, Agencija može tražiti izmjene i dopune, kako je bilo u slučaju Barra, pa se i spomenuti rok može produljiti. Ponudi li Actavis više od Barra, Barr može zahtijevati izmjenu postojeće ponude (povišenje cijene), a potom to može zatražiti i Actavis. Dioničari koji prihvate jednu ponudu mogu se naknadno i predomisliti, opozvati prihvat jedne i prikloniti se većoj ponudi.
|
Zadnji čas za pravo na dividendu
Skupština dioničara Plive trebala bi biti 29. kolovoza, a 7. rujna Pliva će objaviti rezultate poslovanja za prvo ovogodišnje polugodište. Skupštini je predloženo da se 33,73 milijuna kuna dobiti za financijsku 2005. rasporedi u zadržanu dobit, a da se dividenda od 12 kuna po dionici isplati iz zadržane dobiti kumulirane iz ranijih godina. No, kako pravo na dividendu imaju samo oni koji su na dan 22. kolovoza evidentirani kao dioničari u depozitoriju SDA, dio zadržane dobiti teretit će se za potrebe dodjele dionica Plive članovima Uprave, direktorima i rukovoditeljima, te za potrebe korištenja prava menadžmenta Plive iz opcijskih ugovora. Dobit Plive za 2006. prije kamata, oporezivanja i amortizacije trebala bi iznositi oko 180 milijuna USD. Prilikom objave godišnjega izvješća za 2005. Čović je najavio da se u 2006. očekuje "rast prodaje od oko 10 posto na osnovi prodaje neprekinutog poslovanja u prošloj godini, zatim rast prodaje generičkih lijekova od oko 15 posto, te pad prodaje Kemije od 40-ak posto".
Povratak istraživanju
Brak s Barrom Plivi bi uz nastavak proizvodnje generika i biogenerika donio vraćanje proprietary poslovanja (lijekovi s tržišnim ekskluzivitetom). Barr u Europi nema proizvodnih pogona, pa bi Hrvatska bila njihov poslovni centar za područje EU i istočna tržišta. Pliva bi, pak, u SAD-u mogla računati na distribuciju i proizvodnju u Barrovim pogonima, a po potrebi i za ulazak na tržište s novim lijekovima. "Povezana kompanija imat će jake kapacitete za istraživanje i razvoj s godišnjim pro- računom većim od 230 milijuna USD", kaže Carol Cox, potpredsjednica Barr Pharmaceuticalsa zadužena za odnose s investitorima i korporativne komunikacije. Barr je lani u istraživanje i razvoj uložio 128 milijuna USD, a Pliva 73,6 milijuna USD, s tim da se te godine u Zagrebu još radilo na istraživanjima novih molekula. U međuvremenu, Istraživački institut skupa s bankom molekula, ljudima i opremom prodan je britanskom GlaxoSmith Klineu. Nastavljena su istraživanja na razvoju generika i biogenerika, pa je Pliva u prvom tromjesečju ove godine uložila 19 milijuna USD, dok je Barr u prvih šest mjeseci uložio 66 milijuna USD.
Generici
Islanđani Plivu vide ponajprije kao generičku kompaniju koja bi integrirana u Actavis grupu dominirala u globalnim razmjerima. Uprava Plive strahuje da bi se Pliva u Actavis grupi utopila jer bi prioritet visoko zaduženog Actavisa bile uštede konsolidacijom i gašenjem nekih pogona.
Izvor: business.hr
|
|
 |
|