14.08.2014.
Nautička sezona slična prošlogodišnjoj
Nautička sezona u hrvatskim marinama ove se godine ne razlikuje puno od prošlogodišnje te ovisno o regijama bilježe pad ili rast plovila u tranzitu, dok je popunjenost marina na lanjskoj razini uz blagi pad godišnjih ugovora.
Ocjena je to Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) čiji predsjednik Sean Lisjak upozorava da bi rezultati s obzirom na potencijal mogli biti znatno bolji, ali da nejasna pravna regulativa te neusvajanje kvalitetnog zakona o pomorskom dobu i morskim lukama, koje se tiču povrata neizamortiziranog ulaganja nakon isteka koncesijskog razdoblja, znatno koče razvoj marina u Hrvatskoj. Razlog sporijeg razvoja marina vidi i u PDV-u na ugostiteljske i usluge smještaja.
Iznosi podatke Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za prvih sedam mjeseci ove godine u kojima je bilo 12 tisuća prvih prijava stranih brodica i jahti, što je porast od 7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
S druge strane, marine su zabilježile 20,2 tisuće produljenja prijava stranih brodica i jahti, što je gotovo 13 posto manje nego lani i za što kaže da je očekivano s obzirom da je prošle i ove godine velik broj stranih brodica i jahti, koje se nalaze na stalnom vezu u Hrvatskoj, prešao na hrvatsku zastavu te su se statistički počeli voditi kao domaće brodice i jahte.
Naglašava i da je pod hrvatsku zastavu prešlo 4.130 stranih plovila, vrijednih 4,4 milijarde kuna, te da je od toga državni proračun uprihodio na ime carine i PDV-a 303 milijuna kuna.
U vezi zakonodavstva iz tog Udruženja HGK ističu da nijedan oblik turizma nije doživio toliko korjenitu reformu zakonodavstva kao nautički turizam, a promjene koje su zadnjih godinu i pol stupile na snagu obuhvaćaju gotovo sve pružatelje usluga u nautičkom turizmu, od luka nautičkog turizma, charter kompanija te turističkih brodara u jednodnevnim izletima i kružnim putovanjima.
Osnovna svih promjena je izjednačavanje prava i obaveza plovila u vlasništvu hrvatskih rezidenata s onima u vlasništvu rezidenata iz država članica EU-a, neovisno je li riječ o brodicama i jahtama za osobne potrebe ili onima za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Charter kompanije
Iznose i podatke za charter kompanije koje su u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježile 183,1 tisuću dolazaka nautičara koji su ostvarili ukupno 1,22 milijuna noćenja, što su porasti od po 1 posto u odnosu na prošlu godinu, što s obzirom na loše vremenske prilike ove godine smatraju odličnim rezultatom.
|
Registriranih aktivnih charter plovila u Hrvatskoj ima 3.300 ili tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu napominju da je prvi put broj aktivnih charter jahti veći od broja aktivnih charter brodica, što potvrđuje da se nastavlja trend rasta prosječne dužine plovila u charteru.
Međutim, zabrinjava ih trend većeg porasta ponude od potražnje slijedom čega bi charter kompanije, unatoč porastu broja dolazaka i noćenja, mogle zabilježiti lošije financijske rezultate.
Uspoređujući Hrvatsku s konkurentnim destinacijama, poput Grčke, Italije, Turske i Španjolske, ističu da su hrvatske cijene najma plovila i dalje prosječno najniže, tim više što je primjerice Grčka ove godine te cijene podigla za više od 30 posto.
Uz to, hrvatske charter kompanije agentima odobravaju i najnižu proviziju u odnosu na konkurenciju koja prosječno iznosi 17 posto.
Možemo zaključiti da je sezona u charteru na razini prošlogodišnje pri čemu Hrvatska ima najniže cijene, nudi najmanje provizije agentima, ali i najviše popuste gostima, smatra direktorica marketinga i prodaje MMK-a Martina Babić.
Napominju i da je predsezona i posezona praktički nestala te da je lipanj, koji je tradicionalno jedriličarski, bio pun 'rupa' u buking listama, što je dovelo do velikih popusta najmova plovila.
S druge strane, raste potražnja jahti sa stalno zaposlenom posadom čija je ponuda, posebno luksuznija, ograničena.
Glavni problem i dalje ostaje lučka infrastruktura koja nije prilagođena za mega jahte, nedostatni su i kapaciteti prihvata mega jahti, a još uvijek je siromašna i ponuda dodatnog sadržaja namijenjenog gostima najveće platežne moći. (H)
|
|
 |
|