11.12.2012.
Spevec: Državne potpore još uvijek mimoilaze uspješne poduzetnike
Predstavljajući podatke iz Godišnjeg izvješća o potporama u 2011. predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec istaknula je da su potpore gospodarstvu uglavnom dodjeljivane za opstanak poduzetnika u problemima, a ne 'dobrim' poduzetnicima da postanu još bolji, kao što to čini većina članica EU
Ukupne državne potpore dodijeljene u 2011. godini iznosile su 9 milijardi kuna ili 3 posto manje nego u 2010., a procjene za ovu godinu, od oko 8,3 milijardi kuna, ukazuju na nastavak pozitivnog trenda njihovog smanjivanja, kazala je u utorak na konferenciji za novinare Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec.
Predstavljajući podatke iz Godišnjeg izvješća o potporama u 2011., Spevec je istaknula da je lani prema 2010. smanjen i udio državnih potpora u BDP-u, s 2,85 na 2,7 posto, kao i iznos državnih potpora po stanovniku - za 3 posto, na 2.045,7 kuna.
No, podaci iz tog izvješća pokazuju da je do smanjenja ukupnog iznosa državnih potpora došlo uglavnom pod utjecajem 8 posto nižih potpora gospodarstvu (3,47 milijardi kuna), dok su potpore poljoprivredi i ribarstvu, koje kontinuirano rastu od 2003., lani povećane za 3 posto, na 4,12 milijardi kuna. Potpore za sektor prometa bile su također 8 posto niže nego 2010. i iznosile su 1,4 milijarde kuna.
|
Spevec je pritom ukazala na činjenicu da su potpore gospodarstvu uglavnom dodjeljivane za opstanak poduzetnika u problemima, a ne 'dobrim' poduzetnicima da postanu još bolji, kao što to čini većina članica EU, pomažući tako izravnim konkurentima hrvatskih izvoznika.
Glavnina ukupnih potpora, gotovo 77 posto, isplaćeno je lani kroz subvencije, tj. izravne transfere iz državnog i lokalnih proračuna, a slijede jamstva (12,4 posto), kao najčešći oblik pomoći u brodogradnji i prometu.
Značajniji udio imaju i porezna oslobođenja (9,5 posto), no ona se, kazala je Spevec, nisu često koristila zbog krize, jer su te potpore vezane uz dobit poduzetnika.
Promatrano prema staroj karti statističkih regija Hrvatske, najveći dio potpora, bez poljoprivrede, otišao je u tzv. Jadransku Hrvatsku, 2,3 milijarde kuna, što Spevec tumači potporama brodogradilištima i za pomorski linijski promet.
Najmanje, 950 milijuna kuna, otišlo je u tzv. Panonsku Hrvatsku, no Spevec je istaknula da bi taj broj ipak bio bitno viši kad bi se dodala sredstva za poljoprivredu, za čije praćenje Agencija nije nadležna.
Podaci o sektorskim potporama pak pokazuju da je brodogradnji lani dodijeljeno 705,6 milijuna kuna, HŽ-u 754,9 milijuna kuna (i to bez izravnih državnih transfera za održavanje infrastrukture), dok su potpore za radiotelevizijsko emitiranje iznosile 1,17 milijardi kuna.
Odgovarajući na novinarska pitanja vezana uz mogućnost financiranja ostalih medija iz sredstava prikupljenih za televizijsku pretplatu, Spevec je kazala da je to moguće, jer se 3 posto tih sredstava uplaćuje u Fond za pluralizam, koji onda Agencija za elektroničke medije raspoređuje medijima za financiranje dijela troškova za proizvodnju javnih sadržaja.
Iz tih bi se sredstava primjerice mogao financirati i dio troškova Hine, ali bi se trebalo točno odrediti koji se dio njenog rada može okarakterizirati kao javni sadržaj i tada se to ne bi smatralo državnom potporom. (banka)
|
|
 |
|